Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) odbacilo je u petak navode Vijeća Europe (VE) o kolektivnom protjerivanju i policijskom nasilju nad ilegalnim migrantima, zbog čega je povjerenica za ljudska prava VE-a Dunja Mijatović, pozivajući se i na upozorenja domaćih i stranih nevladinih organizacija, pozvala Hrvatsku da to hitno zaustavi.
MUP u priopćenju napominje kako radi potpunog izvješćivanja javnosti treba navesti da je Mijatović od ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića 3. listopada dobila detaljan odgovor o načinima postupanja hrvatske granične policije, pristupu međunarodnoj zaštiti u Hrvatskoj, te naporima koje Hrvatska ulaže u očuvanje zajedničkih europskih politika.
Mjere odvraćanja primjenjuju se intenzivnije nego ranije
“Republika Hrvatska kao članica Europske unije i kao zemlja koja u dogledno vrijeme namjerava postati članicom Schengenskoga prostora ima suvereno pravo kontrole ulaska stranih državljana na svoj teritorij, kao i obvezu zaštititi državnu granicu od nezakonitih prelazaka”, stoji u priopćenju.
> (VIDEO) Filmska potjera: Migranti kod Slunja ukrali autobus pa ga zabili u policijski auto
Od sredine prošle godine, navodi MUP, povećani su ljudski i tehnički kapaciteti granične policije na vanjskoj granici, a mjere odvraćanja primjenjuju se intenzivnije nego ranije zbog povećanih migracijskih kretanja na tzv. istočnom sredozemnom, odnosno zapadno-balkanskom migracijskom pravcu.
Odvraćanje, koje je propisano Zakonikom o schengenskim granicama, podrazumijeva mjere i radnje za sprečavanje pokušaja nezakonitih ulazaka preko vanjske granice izvan graničnih prijelaza.
Hrvatska je na granici sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policijskih službenika za zaštitu državne granice i postavila moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte, danju i noću, u svim vremenskim uvjetima.
> Tko je Gordan Bosanac – koga je HDZ podržao za nadzor sigurnosno-obavještajnih službi?
Kopnena granica s Bosnom i Hercegovinom, kao i morska granica prema Crnoj Gori, od 18. srpnja 2018. godine iz zraka se nadzire Frontexovim zrakoplovom, ističe MUP.
Sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija o navodnoj uporabi sredstava prisile policijskih službenika prema migrantima provjerene su u okviru mogućnosti, s obzirom da u pravilu nema dovoljno konkretnih podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje.
Nije utvrđen nijedan slučaj uporabe sredstava prisile ili krađe
Do sada niti u jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Isto tako nisu potvrđeni navodi da policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja čine kaznena djela krađe, tvrdi MUP.
> Orban: Soros je na čelu velike mafijaške mreže, financira NVO i krijumčare ljudima
Zbog toga što ih policijski službenici odvraćaju od ulaska u Hrvatsku ili prema njima provode druge propisane postupke kojima ih vraćaju u zemlju iz koje su nezakonito ušli u Hrvatsku, pri čemu se radi o sigurnim trećim zemljama ili državama članicama EU-a u kojima mogu ostvariti pravo na međunarodnu zaštitu, migranti optužuju hrvatske policijske službenike za nasilje. To rade u očekivanju da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Hrvatsku i nastavku puta prema državama krajnjeg odredišta, kaže MUP.
U priopćenju se podsjeća da je Hrvatska tijekom prošle godine zaprimila 1887 zahtjeva, a do 20. rujna 2018. godine izraženo je 816 namjera podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom.
U 2017. godini odobrena je zaštita za 211 osoba, a u 2018. godini do 28. rujna odobreno je 157 zaštita, što potvrđuje da Hrvatska državljanima trećih zemalja osigurava pristup međunarodnoj zaštiti, navodi MUP.
No, dosadašnje iskustvo pokazuje da nezakoniti migranti, koji po ulasku u Hrvatsku iskažu namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, u 77 posto slučajeva napuste područje Hrvatske prije nego doista podnesu zahtjev ili nakon što se pokrene upravni postupak u kojemu se razmatra njihov zahtjev.
Radi se o sekundarnim kretanjima tražitelja azila, koja su dovela u pitanje opstojnost europskoga sustava azila i dosljednu primjenu schengenske pravne stečevine, što potvrđuju i podaci o dublinskim transferima.
Naime, u razdoblju od 2016. godine do danas temeljem dublinskoga postupka u Hrvatsku su transferirane ukupno 1042 osobe (2016. godine 637 osoba, 2017. godine 311 osoba, a 2018. godine 94 osobe). Iz Hrvatske je tijekom 2016. i 2017. godine u druge države članice transferirano 8 osoba, a tijekom 2018. godine 6 osoba, napominje MUP.
Migranti koriste Hrvatsku kao zemlju tranzita
To pokazuje da migranti koriste Hrvatsku kao zemlju tranzita na putu u države zapadne i sjeverne Europe, koje ih potom vraćaju u Hrvatsku. U većini slučajeva ne radi se o izbjeglicama koji trebaju međunarodnu zaštitu već o ekonomskim migrantima, a s takvom situacijom nitko u Europi nije zadovoljan.
Zato su članice Europske unije zaključcima Europskog vijeća iz lipnja pozvane poduzeti “sve potrebne unutarnje zakonodavne i administrativne mjere kako bi suzbile takva kretanja i kako bi u tu svrhu ostvarile bliskiju uzajamnu suradnju”. MUP i provodi takve mjere. ističe se u priopćenju.
U zaključcima Europskog vijeća dodatno se ističe da hitno treba uložiti više napora kako bi se osigurala brza vraćanja i spriječila uspostava novih morskih ili kopnenih ruta. “I dalje je ključno surađivati s partnerima u regiji zapadnog Balkana i podupirati ih u svrhu razmjene informacija o migracijskim tokovima, sprječavanja nezakonitih migracija, povećanja kapaciteta za zaštitu granica i poboljšanja postupaka vraćanja i ponovnog prihvata”.
Ta je odredba u zaključke Europskog vijeća uključena na prijedlog i zahtjev Hrvatske. Također, zaključcima Europskoga vijeća se pozdravlja “namjera Komisije da podnese zakonodavne prijedloge za učinkovitiju i dosljedniju europsku politiku vraćanja”.
MUP je upoznat sa sadržajem izvješća UNHCR-a i smatra da uključivanje neprovjerenih i navodnih optužbi u službeno izvješće stvara dodatni pritisak na MUP kako bi popustio u dosljednoj provedbi zaštite vanjske granice Europske unije.
Sporni navod nalazi se na 18. stranici izvješća UNHCR-a “Putovi očajnika”, a oslanja se na novinske članke, pa tako i članak The Guardiana, koji se pozivaju na neprovjerljive informacije od nepoznatih migranata ili na navode nevladinih udruga, ističe MUP.
Među nevladinim udrugama su i one koje su za Božić prošle godine preko društvenih mreža pozvale migrante u Srbiji na okupljanje u većem broju na zelenoj granici između Hrvatske i Srbije s namjerom “otvaranja“ hrvatske granice kako bi migrantima omogućile nesmetan prolaz prema odredišnim državama. Te iste nevladine udruge zbog promjene pravca migracijskih kretanja sada djeluju u Bosni i Hercegovini, tvrdi se u priopćenju.
Volonter proglašen krivim za pomaganje u nezakonitom prelasku granice
MUP pritom skreće pozornost na činjenicu da je volonter jedne od nevladinih udruga, na čije se navode poziva UNHCR, na Prekršajnom sudu u Vukovaru, Stalna služba u Županji, nedavno nepravomoćno proglašen krivim za pomaganje migrantima u nezakonitom prelasku državne granice, za što mu je izrečena novčana kazna.
MUP i UNHCR uspostavili su dobru suradnju u vezi postupanja hrvatskih policijskih službenika prema migrantima i međusobnog izvješćivanja. UNHCR s Hrvatskim pravnim centrom kao partnerom sudjeluje u projektu “Border monitoring”, te ima mogućnost uvida u postupanje hrvatske granične policije. Dosad u provedbi toga projekta nismo imali konkretnih primjedbi na postupanje hrvatske policije, kaže MUP.
Također napominje da je lani od pučke pravobraniteljice zaprimio na očitovanje 19 pismena, na koja je pravovremeno i s detaljnim obrazloženjem odgovorio.
MUP na kraju poručuje da će u vrijeme pojačanog migracijskog pritiska na određene dijelove državne granice prema izbjeglicama u stvarnoj potrebi za zaštitom i dalje postupati poštujući njihova temeljna prava i primjenjujući relevantne propise koji proizlaze iz nacionalnog zakonodavstva, pravne stečevine EU-a i međunarodnih konvencija. Ali isto tako će nastaviti dosljedno primjenjivati hrvatske i europske zakonske procedure u zaštiti državne granice u odnosu na pokušaje nezakonitih prelazaka.
VE optužuje Hrvatsku za policijsko nasilje nad migrantima
Vijeće Europe (VE) zatražilo je u petak da Hrvatska zaustavi kolektivno protjerivanje i policijsko nasilje nad ilegalnim migrantima, na što već duže vrijeme upozoravaju domaće i strane nevladine organizacije.
Udruge koje pomažu migrantima optužuju vladu za nehuman odnos snaga sigurnosti prema ilegalnim migrantima s Bliskog istoka koji preko Hrvatske pokušavaju stići do bogatijih zemalja zapadne Europe.
Zagreb te optužbe odbacuje, navodeći da ima jednu od najobučenijih europskih policija koja profesionalno čuva hrvatske, ujedno vanjske granice Europske unije.
Ocjenjujući informacije nevladinog sektora “dosljednima i utemeljenima”, čini se da povjerenica za ljudska prava VE-a Dunja Mijatović više vjeruje domaćim aktivistima, UNHCR-u i pučkoj pravobraniteljici.
“Pozivam hrvatske vlasti da otvore hitne, učinkovite i neovisne istrage svih zabilježenih slučajeva kolektivnog protjerivanja i navoda o nasilju nad migrantima, kao i ostalih kaznenih djela poput krađe te da poduzmu sve nužne mjere kako bi se takvo ponašanje zaustavilo i spriječilo”, napisala je Mijatović u pismu premijeru Andreju Plenkoviću.
> Njemačka javna televizija ARD priznala stvaranje lažne slike o migrantima
“Također pozivam vlasti da svima koji žele zatražiti azil osiguraju pošten i učinkovit postupak”, dodala je.
Prema UHNCR-u, Hrvatska je od početka 2018. kolektivno protjerala 2500 migranata. Njih 1500 prijavilo je da im nije bilo omogućeno zatražiti azil, a 700 se ‘požalilo na premlaćivanje te na krađu novca i mobitela’.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je 2013. stupila na tu dužnost ne ispunjavajući ni minimalne zakonske uvjete za izbor na tu dužnost – 15 godina staža u pravnoj struci, kako je pisao Jutarnji list, navela je u izvješću za 2017. da vlada nije odgovorila na njezine zahtjeve za informacijama o istragama o policijskom nasilju nad migrantima.
Mijatović u pismu premijeru kaže da je svjesna izazova s kojima se Hrvatska susreće, ali ističe da svi napori u upravljanju migracijama moraju biti u skladu s vladavinom prava i obvezujućim međunarodnim pravnim načelima.
> Sabornici: Umirovljenici siromašni, uvijek iste udruge dobivaju novac iz proračuna
“To se posebno odnosi na apsolutnu zabranu mučenja te nehumanog i ponižavajućeg ponašanja ili kažnjavanja prema članku 3. Europske konvencije o ljudskim pravima te zabranu kolektivnog protjerivanja (članak 4. protokola 4 konvencije) koji se odnosi podjednako i na tražitelje azila i na ilegalne migrante”, ustvrdila je Mijatović.
Bježeći pred ratovima, siromaštvom i progonima, ilegalni migranti rutom od Grčke, Albanije te BiH i Srbije pokušavaju preko Hrvatske stići do bogatijih zemalja Europske unije.
Ministarstvo unutarnjih poslova ove je godine zabilježilo 3200 ilegalnih prelazaka granice, četvrtinu više nego lani.
“Ovo je jedna od najsposobnijih i obučenijih graničnih policija u Europi. 6500 ljudi fleksibilnih i profesionalnih. Znamo se nositi s kriznim situacijama’, rekao je nedavno ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
‘Hrvatski policajci rade po zakonu. Zakon je takav da policija štiti granicu od državnih migracija. Ne samo da je to hrvatski zakon, to je i šengenski zakon’, istaknuo je.
Vijeće Europe međunarodna je organizacija 47 država članica šire europske regije čiji su bi glavni zadatci trebali biti jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
> Slovenska policija kaže da ilegalni migranti zlorabe institut međunarodne zaštite
Najveći doseg organizacije sa sjedištem u Strasbourgu je donošenje Europske konvencije o ljudskim pravima iz 1950. koja služi kao osnovni pravni dokument Europskom sudu za ljudska prava.
Njemačka jednostrano stavila izvan snage Dublinske propise Europske unije 2015.
Podsjetimo, u kolovozu 2015. Njemačka je jednostrano odlučila staviti izvan snage za sirijske migrante Dublinske propise Europske unije koji obvezuju migrante da zatraže azil u prvoj zemlji EU-a u koju uđu.
Stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale iz Turske, preko Grčke, Makedonije, Srbije, i najprije preko Mađarske dalje u druge države EU. Nakon što je Mađarska sagradila zid prema Srbiji, migrantska ruta okreće se preko Hrvatske prema Sloveniji i drugim europskim državama. Većina ih se uputila prema Njemačkoj.
Njemačka je davno ublažila tu dobrodošlicu, nakon što je izazvala zastrašujuću migrantsku krizu kada je prema podatcima Frontexa samo u 2015. ušlo 1.800.000 migranata, među kojima i veći broj ekstremista, a europske države dovela pred ekonomsku krizu i trajnu izloženost terorističkim prijetnjama.
Njemačka useljenička politika nije nikoga spasila, već naprotiv, “prije ima mrtve na savjesti”, oštro je upozorio vodeći svjetski znanstvenik za migracije i oxfordski profesor Paul Collier kritiziravši politiku njemačke kancelarke Angele Merkel prema migrantima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
