Saborski klubovi u četvrtak su, razmatrajući Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za prošlu godinu još jednom upozorili na siromaštvo i težak položaj hrvatskih umirovljenika, ali i poručili kako će mirovine moći porasti tek kad se značajnije poveća broj osiguranika, odnosno zaposlenih.
Koliko su naši umirovljenici siromašni govori i podatak da ih gotovo 95 tisuća ima mirovinu manju od 500 kuna, rekla je Dragana Jeckov (SDSS) zapitavši se kako uopće preživljavaju. Izgleda da umirovljenici nisu stup ovog društva, da nisu nosili teret njegove izgradnje, tako su degradirani, primijetila je zastupnica.
> (FOTO) Aktivisti Platforme 112 prosvjedovali protiv novih ministara
Zavod je na kraju prošle godine evidentirao 1,2 milijuna korisnika i 1,4 milijuna osiguranika, omjer između te dvije skupine bio je 1 : 1,17, godinu prije bio je 1 : 1,15.
Prosječna starosna mirovina u prosincu bila je 2482 kune ili 42,5 posto prosječne neto plaće. Prosječna mirovina iznosila je 2255 kuna, udio te mirovine u prosječnoj neto plaći za prosinac iznosio je 38,6 posto.
Zabrinjava nizak udio prosječne mirovne u prosječnoj plaći, baš kao i porast broja invalidskim mirovina za čak 33 posto, kaže Mirando Mrsić (SDP) i ističe da se bez 400 do 500 tisuća novozaposlenih neće moći održati ni zdravstveni, ni mirovinski sustav.
Bunjac: Smanjimo zastupnicima plaće na 500 kuna
I HNS-ova zastupnica Božica Makar priznaje da će se o značajnijem povećanju mirovina moći razmišljati tek kad se poveća broj osiguranika i to “za najmanje sto tisuća”. Treba zadržati svakog građanina da ostane u Hrvatskoj, u suprotnom trebat će razmišljati o privlačenju radne snage iz drugih zemalja, rekla je Makar.
Njezina konstatacija da su mirovine “stvarno niske” i da nisu dovoljne za pokriće osnovnih potreba, ali da “treba biti svjestan realnosti”, razljutila je Branimira Bunjca (ŽZ) koji je predložio da se svim zastupnicima plaće smanje na 500 kuna, te da je to realnost dok se ne nađe način da se poboljša položaj umirovljenika.
Siguran sam da bi do 1. studenoga dobili niz kreativnih rješenja, a mirovine se povećale, rekao je Bunjac koji je Vladu prozvao da ne rješava problem umirovljenika.
Zapitao se i tko bi to useljavao u Hrvatsku, te ustvrdio da bi to bili samo oni koji imaju manje od nas, konkretno građani BiH, Crne Gore, Makedonije…
Klubovi su pohvalili rad samog Zavoda, koji je na kraju prošle godine zapošljavao 2597 radnika, 84 manje nego godinu prije.
Zekanović: Godinama iste udruge dobivaju novac
Sabor je raspravio izvješća o radu Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva za prošlu i pretprošlu godinu, pri čemu je Hrvoje Zekanović (Hrast) ustvrdio da se novac već 15 godina dijelio udrugama po svjetonazorskom i ideološkom ključu, “a ne kako je trebalo”.
> Čime se bavi udruga Cenzura plus čije se članice sumnjiče zbog pronevjere 760 tisuća kuna?
Pobrojao je tko je sve dobivao novac, te naveo da je to bila i Documenta Vesne Teršelić koja je “eksplicitno” rekla da je Domovinski rat bio građanski. Ta udruga isključivo služi za revizionizam, za širenje neistina o Domovinskom ratu, ustvrdio je Zekanović i poručio da je protiv toga da uvijek iste udruge, sa istog, lijevog spektra, po inerciji godinama dobivaju novac.
Neka se u nevladine udruge pošalje financijska policija i neka se same financiraju, predložio je nezavisni zastupnik Željko Glasnović.
> Udruge Platforme 112 žele zadržati privilegije: već sutra pritisci na novog ministra kulture
Moji su stavovi suprotni Documenti, no aktivizam je u društvu bitan, rekao je Miro Bulj (Most), koji je problematizirao kriterije podjele novca, te broj zaposlenih u Nacionalnoj zakladi.
Sladoljev: Za dobiveni novac iphone ‘sedmica’
Mostov zastupnik Marko Sladoljev traži bolju kontrolu novca koji dobiju udruge. Imam informaciju da je čelnik jedne udruge za dobiveni novac od Zaklade kupio iphone ‘sedmicu’, naveo je zastupnik.
Rad Zaklade godišnje stoji oko 4 milijuna kuna, dobar dio pokriven je iz tehničke pomoći Europskog socijalnog fonda, u Zakladi je 10-ak zaposlenih u nacionalnom odjelu te 20-ak na programskom i financijskom praćenju udruga koje su dobile sredstva iz ESF, a kriterije financiranja propisala je Vlada, rekao je Luka Bogdan, zamjenik ravnateljice Zaklade.
Podsjetimo, bivši ministar Zlatko Hasanbegović prvi se usudio pokrenuti isušivanje kulturne močvare u kojoj su tzv. nevladine udruge, podobni kulturni djelatnici i političari godinama potkradali i na sebe trošili novac poreznih obveznika. Zbog tih njegovih poteza vodila se nesmiljena hajka protiv njega, od medijskih podmetanja do prosvjeda privilegiranih udruga.
Dolaskom na vlast, nakon izvanrednih parlamentarnih izbora, Andrej Plenković umjesto odlučnog Hasanbegovića na mjesto ministra kulture postavio je Ninu Obuljen-Koržinek koju su mediji nametnuli kao novu ministricu kulture, nespremnu da se obračuna s korupcijom u sektoru kulture, pa čak ni s korupcijskom hobotnicom u HAVC-u, u čijem je Upravnom odboru bila članica.
> George Soros u Otvoreno društvo uplatio 18 milijardi dolara, a dio završio i u Hrvatskoj
Poznato je također da su parapolitičke udruge bliske SDP-u, poput GONG-a, Documente, CMS-a, CESI-ja i druge udruge civilnog društva okupljene u Platormi 112, bez ikakvih kriterija samo u 2015. godini dobile više od 1,2 milijarde kuna na razne načine (650 milijuna iz proračuna i još otprilike toliko iz županijskih, općinskih i gradskih blagajni). Zanimljivo je da u tim udrugama uglavnom cirkuliraju isti ljudi.
Uglavnom se radi o udrugama i medijima koji se svjetonazorski svrstavaju uz SDP ili HNS te promiču ideologije koju velik dio Hrvata i poreznih obveznika ne zastupa – kao što su to pokazali brojni primjeri u proteklih par godina.
U svakom slučaju došlo je vrijeme da se nastavi započeti posao bivšeg ministra Hasanbegovića oko sumnjivog (su)financiranja raznih udruga, koji je stopirala Plenkovićeva vlada, i time konačno teško zarađeni novac poreznih obveznika rasporedi i dodijeli po jasnim i manje rasipničkim kriterijima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
