Predsjednici parlamenata članica EU podupiru nastavak proširenja na zapadni Balkan: Srbija i Crna Gora u EU do 2025. godine.

Foto: Fah

Čelnici parlamenata država članica Europske unije okupljeni na dvodnevnoj konferenciji u Beču u ponedjeljak su se suglasili da je proces proširenja Unije na nove članice projekt od najvećeg interesa za sve ali su upozorili i na nužnost veće solidarnosti i odgovornosti u suočavanju s brojnim drugim izazovima poput brexita, sigurnosnih problema ili klimatskih promjena.

Bečka konferencija okupila je predsjednike svih parlamenata država članica EU-a te država zapadnog Balkana koje imaju status kandidata za članstvo kao i Bosne i Hercegovine koja nema kandidatski status ali je pozvana kao posebni gost skupa.

Tijekom rasprave vođene prvog dana konferencije predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković je kazao kako bez obzira na kompleksnost izazova s kojima se Unija danas suočava proces proširenja ne smije izgubiti značaj.

Poručio je kako EU mora konsolidirati svoj politički prostor a to uključuje jugoistok Europe.

“Hrvatska ističe politiku proširenja kao jednu od najuspješnijih politika EU”, kazao je Jandroković dodajući da je proširenje u interesu EU kao investicija u mir i stabilnost na temelju zajedničkih vrijednosti što donosi izravnu korist građanima.

“Želimo stalno jačati političku potporu procesu proširenja kako bi izbjegli utjecaj drugih globalnih aktera”, kazao je Jandroković najavivši da će Hrvatska to odlučno podržavati i tijekom svog predsjedavanja Vijećem EU.

Poručio je kako strategija EU za zapadni Balkan treba biti poticaj zemljama te regije da provode reforme izražavajući nadu da će zemlje jugoistoka Europe iskoristi priliku koja im je ponuđena.

Predsjednik parlamenta Crne Gore Ivan Brajović potvrdio je da je za njegovu zemlju pridruživanje EU apsolutni prioritet te da Podgorica očekuje “aktivniji i realniji” pristup Bruxellesa nakon svibanjskih izbora za Europski parlament kako bi se proces nastavio i spriječilo da drugi šire svoj utjecaj u regiji a bezuvjetnu opredjeljenost za članstvo u EU potvrdio je i predsjednik parlamenta Sjeverne Makedonije Talat Xhaferi

Wolfgang Sobotka, predsjednik Nacionalnog vijeća parlamenta Austrije kazao je da se politika susjedstva odnosi ne samo na jugoistok Europe nego i na zemlje poput Rusije i neke države afričkog kontinenta, posebice stoga što je migrantska kriza pokazala da je nužan novi vid suradnje sa zemljama zapadnog Mediterana.

Njegovo je uzopozrenje da je Afrika neizostavan partner Europi a kojom se dugoročno mora rješavati problem migracijskog pritiska ali i jačati sigurnosna politika i borba protiv terorizma.

Odnose sa zapadnim Balkanom – prioritetnim za EU

“Mirnovni proces u Europi završit će se samo ako države zapadnog Balkana postanu članicama EU”, kazao je Sobotka dodajući kako je za Austriju to vrlo važno pitanje.

Dodao je da EU treba pomoći tim zemljama u razvijanju vladavine prava i demokracije jer ne smije napustiti svoje prve susjede ostavljajući vakuum i dopustiti da na njih drugi vrše utjecaj.

Pozdravio je kompromis oko imena Sjeverne Makedonije te pozvao na sličan pristuo u komunikaciji između Beograda i Prištine.

Sobotkin kolega Ingo Appe, predsjednik Federalnog vijeća austrijskog parlamenta, bečki je skup iskoristio kako bi snažno apelirao na očuvanje jedinstva i jačanje tijela Europske unije ocijenivši kako je to najbolji način za suočavanje s dramatičnim izazovima poput brexita, klimatskih promjena i sukoba u susjedstvu.

“Bit će nam potrebna snažna EU sa snažnim institucijama koje će se moći izboriti sa svim tim izazovima”, kazao je Appe.

Mairead McGuinness, potpredsjednica Europskog parlamenta, kazala je kako neugodno iskustvo Brexita treba poslužiti kao lekcija koja će osigurati da se nešto slično više nikada ne dogodi.

“Ako nam je potrebno vrijeme trebamo biti otvoreni za to no nama je potreban plan kako bismo znali na koji će se način Brexit završiti”, kazala je založivši se za politiku kompromisa umjesto sukoba.

Podsjetila je i da EU ima odgovornost dati jasne odgovore na izazove klimatskih promjena odnosno potaknuti investiranje u čiste tehnologije a pri tom treba računati na ubrzanu digitalizaciju koja će bitno promijeniti suvremena društva.

“Ne stvorimo li zajedničko tržište za ovu ekonomiju koja je na pomolu mogli bismo lako izgubiti od drugih igrača”, kazala je potpredsjednica Europskog parlamenta.

Njezino je stajalište da zbog svega toga predstojeći izbori za Europski parlament imaju iznimno značenje pa je pozvala nacionalne parlamente da rade na motiviranju svojih građana ne bi li osigurali što veću izlaznost jer će svibanj biti veliki test povjerenja građana u Uniju.

Podsjetila je da u zemljama EU ima čak 55 milijuna stanovnika koji imaju problema s “elementarnom pismenošću i brojkama” pa su nužne mjere kojima će se spriječiti manipulacije i strano miješanje u izborni rezultat.

Andrej Danko, predsjednik parlamenta Slovačke, kazao je kako bi izostanak proširenja Unije potaknuo druge potencijalne igrače da “uskoče” na zapadni Balkan i taj prostor iskoriste za svoje ciljeve.

“Proširenje EU mora biti politički prioritet”, kazao je Danko a s njim se suglasio i predsjednik parlamenta Grčke Nicolaos Voutsis koji je kazao kako je njegova zemlja traganjem za kompromisom sa Sjevernom Makedonijom dokazala kako se uz postojanje političke volje sve razlike i problemi mogu riješiti.

“Brza integracija zapadnog Balkana u EU ostaje prioritet za našu zemlju”, kazao je Voutsis predloživši EU da usvoji obnovljenu strategiju kojom bi se to provelo.

Potužio se ipak na solidarnost EU podsjetivši kako Grčka nije dobila pomoć kakvu je očekivala u suočavanju s migrantskom krizom.

Roberto Fico, predsjednik Zastupničkog doma talijanskog parlamenta, pozvao je na “konzistentne odnose” unutar EU ustvrdiviši kako to baš i nje bio slučaj do sada, posebice kada je riječ o problemima u južnom dijelu Mediterana za što je najočevidniji dokaz migrantska kriza ali i eskalacija sukoba u Libiji.

Migranti su problem cijele EU i države članice moraju prihvatiti njihovu preraspodjelu, poručio je Fico u ime Italije dodajući da je jačanje stabilnosti i reda u afričkim državama također bitno za kontroliranje migracija. Sugerirao je i kako bi EU trebala razmisliti da u Ujedinjenim narodima nastupa jednstveno i tako se također izbori za svoje interese na globalnom planu.

Sudionici bečke konferencije tijekom rasprave suglasili su se kako je potpora parlamenata država članica EU ključna za približavanje država jugoistoka Europe Uniji.

Na tragu zaključaka sličnog skupa održanog također pod austrijskim predsjedavanjem Unijom u listopadu 2018. godine koji je ukazao na potrebu jačeg angažiranja EU na terenu kako bi se kandidatima za članstvo omogućilo da što prije ispune propisane kriterije, u ponedjeljak su čelnici europskih parlamenata ponovo konstatirali kako je napredak na planu proširenja EU od ključnog značaja za stabilnost cijelog kontinenta.

Europska je komisija u veljači 2018. godine usvojila posebnu strategiju za zapadni Balkan koja sadrži akcijski plan za šest ključnih prioriteta u zajedničkom interesu na kojima valja raditi poput jačanja vladavine prava, sigurnosti i migracija, gospodarskog razvitka, prometne i energetske povezanosti  i jačanja dobrosusjedskih odnosa.

Europska komisija je stoga predložila i povećanje fondova namijenjenih pretpristupnoj pomoći balkanskim državama.

Pretpostavka je kako se uz ispunjavanje postavljenih kriterija perspektiva članstva sada otvara prije svega za Srbiju i Crnu Goru i to do 2025. godine. 

Tek nakon toga mogle bi na redu biti Albanija Sjeverna Makedonija koja je promjenom imena otvorila prostor za nastavak europskih integracija dok BiH trenutačno čeka mišljenje Europske komisije o tome zaslužuje li kandidatski status što bi moglo uslijediti do svibnja.

Laszlo Kover, predsjednik parlamenta Mađarske, u ponedjeljak se u Beču založio da se vodi računa i o Kosovu kako bi ta zemlja kada se riješe otvorena pitanja njenog međunarodnog priznanja, bila dijelom procesa proširenja.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina