Je li hrvatski Zakon o referendumu, jedan od najrestriktivnijih na svijetu, ujedno i neustavan?
Ako bismo postavili analogiju sa Slovenijom, vjerojatno jest. U siječnju ove godine Ustavni je sud Slovenije presudio da je Zakon o referendumu i plebiscitu i dio Zakona o izborima i referendumskim kampanjama u sukobu s Ustavom. Tadašnji premjeri Cerar je rekao da će poštivati odluke sudova.
Ustavni sud poništio presudu Zmagi Jelinčiču za sramoćenje
Kontroverzne su bile dvije stvari: Ustavni suci vjeruju da suci Vrhovnog suda moraju imati izričite ovlasti poništiti referendum, ako je u postupku bilo nepravilnosti koje bi mogle utjecati na ishod referenduma. Suci Ustavnog suda Slovenije također smatraju da vlada smije koristititi proračunska sredstva za kampanju samo ako podjednako predstavlja razloge za i protiv referendumskog pitanja. Zakonsko uređenje prekomjerno ometa pravo glasa na referendumu, kažu ustavni suci.
“Vlada ne može biti jednaka drugim organizatorima kampanje, jer je zbog svog ustavnog položaja dužna birače na temu referenduma informirati objektivno, cjelovito i transparentno. Ona se može izjasniti za ili protiv referenduma, ali mora podjednako prezentirati razloge za zakon koji se predlaže kao i one protiv njega“, navode ustavni suci u objavljenoj odluci. “Samo na taj način vlada smije koristiti proračunske resurse”, kažu.
Slovenski ustavni sud zabranio objavu loših kredita
Ustavni sud nije ispitao je li referendum o gradnji drugog kolosijeka pruge Koper-Divača, od kojeg je sve krenulo, u skladu s gore navedenim zahtjevima. To je prepustio Vrhovnom sudu, koji se također obratio Ustavnom sudu uz zahtjev za reviziju. Naime, neustavnost propisa, prema kojem je vlada organizirala referendumsku kampanju, sama po sebi ne znači anomalije koje su utjecale ili bi mogle utjecati na ishod referenduma, napisali su Ustavni suci u rješenju donesenom jednoglasno.
No Vrhovni sud je odlučio da je anomalija – bilo. Poništio je referendum na kojemu su slovenski birači u rujnu prošle godine tijesnom većinom potvrdili zakon o gradnji nove pruge od Kopra do Divače, što je bio veliki udarac za Cerarovu Vladu. Prema procjenama, vrijednost projekta izgradnje pruge iznosi 961 milijun eura, a dio sredstava Slovenija je već dobila iz fondova Europske unije. Mađarska je također izrazila spremnost da sudjeluje u projektu s oko 200 milijuna eura u zamjenu za lučke i željezničke koncesije, što su protivnici gradnje pruge također dovodili u pitanje.
Slovenski ustavni sud privremeno vratio zastupnički mandat Janši
Sud je naveo da je odluka Cerarove Vlade da referendumsku kampanju, u kojoj je iznosila samo pozitivne posljedice zakona o gradnji te pruge financira sa 130 tisuća eura proračunskih sredstava, bila nedopustiva jer je tako u nepovoljan položaj dovela protivnike zakona da u kampanji iznesu svoje argumente. Zato je rezultat referenduma poništen, pa se on morao ponoviti.
Na poništenom referendumu koji je održan krajem rujna 2017. za gradnju 27 kilometara nove pruge između Kopra i Divače izjasnilo se 53 posto birača, a 47 posto ih je bilo protiv, no na birališta je izašla samo četvrtina upisanih u biračke spiskove.
Na poništenje referenduma tadašnji premijer Slovenije Miro Cerar reagirao je – ostavkom, što je dovelo do novih izbora u Sloveniji. “Danas se prelila kap, projekt pruge doživio je novi udarac. U takvim događajima ne želim sudjelovati”, rekao je Cerar u ožujku.
“Poštovane državljanke i državljani, država je danas u bitno boljem stanju nego godine 2014. Vlast vraćam vama u ruke”, rekao je dajući ostavku.
Demografija u Sloveniji: Nakon 11 godina prvi put više umrlih nego rođenih
Važnost te pruge za Sloveniju je u tome što bi ona zacementirala status luke Koper, nekad male lučice između Trsta i Rijeke, a danas najveće na sjevernom jadranu. Zato je i Mađarima i Sloveniji stalo do te pruge, jer se time prometno izbjegava Hrvatsku.
Ponovljeni referendum održan je u svibnju. Za prugu je glasovalo 49,94% birača, a protiv 50,06 % birača. Razlika je bila samo 309 glasova, međutim je izlaznost bila nedovoljna da bi referendum bio važeći, tako da je vlada Slovenije ostala pri odluci o gradnji pruge. Kad smo kod toga, u Hrvatskoj još nema odluke o gradnji nizinske pruge prema Rijeci o kojoj se priča tridesetak godina, a u međuvremenu je Rijeka kao luka postala posve marginalna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
