Slovenski sudac o utjecaju Sorosa na Europski sud: ‘Njegovi su prsti praktički posvuda’

Europski sud za ljudska prava
Foto: CherryX, , World Economic Forum, Sebastian Derungs / wikimedia commons, montaža narod.hr

Dugogodišnji slovenski sudac na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu Boštjan M. Zupančič koji je diplomirao na Harvardu i nakon toga petnaestak godina živio u SAD-u osvrnuo se na izvješće Europskog centra za pravo i pravdu objavljeno u časopisu Valeurs Actuelles o utjecaju Georgea Sororsa.

Naime, izvješće o kojem je Narod.hr već pisao dokazuje povezanost velikog broja sudaca Europskog suda za ljudska prava sa lobističkim, nevladinim udrugama, uključujući Sorosevo Otvoreno društvo.

Presude Europskog suda za ljudska prava obvezujuće su za vlasti države za koje su donesene, pa tako i za Hrvatsku, a sporne su iz razloga što pojedini suci djeluju i u spomenutim nevladinim udrugama. Otkriveno je ukupno 88 spornih slučajeva u zadnjih 10 godina. Moćna prisutnost Otvorenog društva i njegovih podružnica po mnogočemu je upitna, međutim, još više zabrinjava činjenica da je 18 sudaca vodilo slučajeve koje je pokrenula ili podržala organizacija s kojom su ranije bili povezani.

> Viktor Orban: George Soros koristi Europsku Uniju za svoje ciljeve!

> Zabrinjavajuće izvješće o Europskom sudu za ljudska prava: “Soros u Europi diktira svoj zakon”

> Platforma bliska Sorosu pohvalila 22 zastupnika iz 9 hrvatskih stranaka zbog borbe protiv pro-life kampanja

Slovenski sudac: “Sorosevi prsti su praktički posvuda”

Ovo je izvješće komentirao i Boštjan M. Zupančič.

“S jedne strane nisam iznenađen jer su Sorosevi prsti praktički posvuda. S druge strane, iznenađuje me to što nisam opazio „pristranost na djelu“ dok sam sudjelovao u raspravama Europskog suda za ljudska prava (tijekom proteklih 18 godina).

Danas, bez ove pretpostavke u vidu, opažanje je prisutno, ali spoznaja nije: intuicija bez ikakve teorije je slijepa. Da su barem te informacije bile dostupne od početka. Gledajući unatrag, teško je izdvojiti više od par slučajeva u kojima je pristranost možda bila odlučujući faktor. Treće, premda je moja knjiga pokrenula demistifikaciju ljudskih prava i ESLJP-a, priznajem da se nisam čak ni osvrnuo na to marginalno pitanje.

Četvrto, postavlja se pitanje je li pristranost sudaca bila svjestan (namjeran) ili nesvjestan čin. To je nemoguće dokazati. Međutim, sukladno doktrini Europskog suda za ljudska prava, sama pojava pristranosti dovoljan je razlog diskreditacije prosudbe (objektivna pristranost).

Međutim, činjenica da se Sud doveo u ovu situaciju (u predmetu Kyprianou protiv Cipra) upućuje na to da suci nisu obraćali pažnju na svoju implicitnu pristranost, a prema tome i poricanje, te su smatrali da nemaju predrasude. Siguran sam da su – nakon objave izvješća ECLJ-a – osupnuti poput Molièreovog gospodina Jourdaina. I sada više ne znaju kako bi reagirali.

Kao što sam spomenuo u svojoj knjizi, prvi koraci koje je „novi sud“ poduzeo odmah nakon 1998. godine nisu bili sporni. Nadareni pravni stručnjaci na sudu nisu bili osporavani jer se veliki um može distancirati od izvanjskih mišljenja služeći se dominantnim kognitivnim sredstvima. Uključivanjem sitnih umova koji nisu bili imuni na ideologiju, recimo nakon 2005. godine, došlo je do postupnog propadanja Europskog suda za ljudska prava.
Odvjetnici koji se nalaze u registru jednako su važni kao suci.

Njihovim angažiranjem, kao i praćenjem njihovih karijera, bavi se Vijeće Europe, što je uznemirujuće. Oni čak nisu podložni sigurnosnim provjerama. Suci gotovo da uopće nemaju pravo glasa od samoga početka. Iz tog razloga, na Sudu Europske unije u Luxembourgu nema takvih problema. Zapravo je čitav problem nastao zbog Vijeća Europe i njegove nestručnosti.

Naposljetku, postavlja se pitanje kako će nakon ove objave reagirati Ujedinjeno Kraljevstvo, koje ulaže značajna financijska sredstva. Ako se povuče iz Vijeća Europe i ESLJP-a, kao što je Theresa May prethodno najavila, to je početak kraja Suda.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr