Smrtnost u Njemačkoj 2022. neobično visoka: Zastupnik u Bundestagu pitao ima li to veze s cijepljenjem

Foto: Michael Lucan, commons.wikimedia.org, epa; fotomontaža: narod.hr

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), u Njemačkoj je u listopadu ove godine umrlo više od 90.000 ljudi – to je 19 posto više od tzv. „medijane” za razdoblje od 2018. do 2021. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Listopad predstavlja vrhunac onoga što je uočeno i prethodnih mjeseci ove godine: visoka smrtnost u 2022. godine.

Zastupnik AFD-a pitao u Bundestagu: ima li smrtnost veze sa cijepljenjem?

To je razvoj koji ni stručnjaci do sada nisu uspjeli potpuno objasniti i koji ujedno otvara vrata spekulacijama. Zastupnik desne Alternative za Njemačku (AfD) u Bundestagu, Martin Sichert, postavio je tako pitanje o mogućoj povezanosti povećane smrtnosti s „masovnim cijepljenjima protiv korone”, piše DW.

Na kanalima na Telegramu cijepljenje je već definirano kao definitivni uzrok. Stručnjaci, međutim, naglašavaju da je za takve tvrdnje i dalje prerano.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„U prvim godinama pandemije mogli smo biti relativno sigurni da su zaraze koronavirusom razlog veće smrtnosti“, kaže Sebastian Klüsener iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva (BiB). „Bio je to snažan statistički signal koji su poslali valovi korone, kada je riječ o smrtnosti. Trenutno je mnogo teže.”

Bolesti dišnih putova glavni uzrok?

Broj smrtnih slučajeva u listopadu samo se djelimice može objasniti koronom. Prema podacima Instituta Robert Koch, u listopadu je u Njemačkoj od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 4.334 osobe, što je znatno više nego prethodnih godina (2021.: 2.493; 2020: 1.482). Čak i u ljetnim mjesecima ove godine, od korone je umrlo znatno više ljudi nego prethodnih godina.

Međutim, samo povećanje broja umrlih od korone nije dovoljno kako bi se objasnila visoka stopa smrtnosti u listopadu, kaže Jonas Schöley, znanstveni suradnik u radnoj grupi „Zdravstveni status stanovništva” pri Institutu Max Planck. „Broj umrlih od korone”, kaže, „objašnjava samo polovinu onoga što smo imali u listopadu.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za drugu polovinu postoji nekoliko mogućih razloga.

„Najočitije objašnjenje je to što ove godine bilježimo relativno rani val zaraznih bolesti”, kaže Schöley. Jer, za razliku od prije, u listopadu je već postojao veliki broj respiratornih bolesti, poput gripe. „Ono što vidimo su dva sinkrona razvoja: s jedne strane, smrtnost od korone koja je porasla od rane jeseni do listopada, a s druge, zaraze dišnih putova koje su također naglo porasle.”

Schöley, međutim, ukazuje i na to da se broj umrlih može koristiti samo za usporedbe, a ne za pronalaženje uzročno-posljedičnih veza. Na kraju krajeva, samo liječnici koji liječe mogu utvrditi pravi uzrok smrti. „Po meni je ta veza očita, jer je to ono što smo vidjeli i prije pandemije. Kada smo prije korone zimi imali veću smrtnost, onda smo to uglavnom pripisivali zaraznim bolestima.“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neobično je, međutim, da je val zaraznih bolesti došao tako rano.

Visoka smrtnost tijekom ljeta otvara brojna pitanja

Sebastian Klüsener iz Saveznog instituta za istraživanje stanovništva (BiB) s tim u vezi kaže: „Prije je bilo tako da smo najveću smrtnost bilježili zimi. Valovi gripe izazivali su velike oscilacije. Ponekad je broj smrtnih slučajeva u veljači bio vrlo nizak, jer val gripe nije bio jak, a ponekad smo u veljači zabilježili veliki broj umrlih, jer je epidemija gripe bila jaka.”

Nakon visoke stope smrtnosti, u narednim mjesecima bi obično došlo do smanjenja, kaže Klüsener. Uzročnici smrti, poput epidemije gripe, dovode do toga da osobe narušenog zdravlja češće umiru. Nakon toga, broj smrtnih slučajeva se po pravilu smanjuje, jer ima manje ljudi narušenog zdravlja nego što ih je bilo prethodno.

Periodičnost smrtnosti se međutim promijenila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Ono što sada sve više uočavamo je to da i u drugim mjesecima bilježimo visoku stopu mortaliteta”, kaže Klüsener. Na primjer, u ljetnim mjesecima je umrlo više ljudi nego prethodnih godina. Sve teže je procijeniti stopu smrtnosti, jer su se sezonski obrasci promijenili.

Zašto ljudi umiru puno i u vrijeme ljeta?

„Ljeto mi je manje jasno od listopada.”

„Ljeto mi je manje jasno od onog što se dogodilo u listopadu”, kaže Schöley. Nešto od toga se može objasniti toplotnim valovima. „Veza između velikih vrućina i prekomjerne smrtnosti je prilično jasna.”

Jedan dio bi se mogao objasniti brojem umrlih od koronavirusa. Ali sve to zajedno – nije dovoljno.

„Nije nemoguće pretpostaviti da bismo mogli malo jasnije vidjeti indirektne efekte pandemije”. Schöley pritom misli na mogućnost opterećenja zdravstvenog sustava kao posljedice stresnog razdoblja pandemije.

Ali, sve to su samo spekulacije.

Cijeli tekst možete pročitati ovdje. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/DW

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.