Bruxelles ne želi nikakav zakon protiv mržnje na internetu. Europska komisija već dugo gleda kritički prema njemačkom zakonu protiv govora mržnje na internetu. No EU podaci jasno pokazuje da je dobrovoljna obveza internetskih tvrtki vrlo učinkovita, donosi “Neue Zürcher Zeitung” (NZZ) vodeći švicarski list i jedan od najuglednijih europskih.
Brojke koje je predstavila europska povjerenica za pravosuđe Vera Jourova u petak u Bruxellesu sasvim jasno govore: Prema istraživanju provedenom 2017. internetske tvrtke Facebook, Twitter i Youtube povlače 70% neprimjerenih sadržaja s mreže. I to na temelju dobrovoljnog kodeksa ophođenja i bez zakonske obaveze kao u Njemačkoj. U usporedbi s posljednjim istraživanjem na razini cijele EU u svibnju 2017. primjećuje se značajan napredak: u to vrijeme Komisija je postavila granicu brisanja takvih sadržaja od 59%. U prvom istraživanju 2016. – nedugo nakon uvođenja Kodeksa ophođenja – tek je 28 posto neprimjerenih sadržaja uklonjeno. Jourova drži da suradnički pristup pokazuje sve bolji učinak.
Facebook i Youtube povlače 80 % odnosno 75% prijavljenih sadržaja s mreže, Twitter ih prati s 46 %. Podaci EU također pokazuju da internetske tvrtke ubrzavaju procjenjuju prijavljenih sadržaja. Trenutno se više od 80% prijavljenog sadržaja provjerava u roku od 24 sata, dok je u svibnju prošle godine to bilo nešto više od 50%.
Prema Kodekstu ophođenja EU-a moraju se odstraniti samo nezakoniti sadržaji, prema Jourovi to su komentari mržnje koji mogu poticati nasilje prema određenim dijelovima stanovništva.
Povjerenica je naglasila da uvredljivi i neugodni komentari ostaju zaštićeni slobodom izražavanja. “Uvijek ima graničnih slučajeva, u slučaju sumnje komentar se ne bi trebao obrisati”, drži Jourova. Uklanjanje 100% sadržaja, što Njemačka želi postići novim zakonom Netzwerkdurchsetzungsgesetz (NetzDG), nije poželjno sa stava EU. U Njemačkoj, prijetnja visokim novčanim kaznama osigurava da internetske tvrtke izbrišu sadržaj čak i u slučaju sumnje.
Prema povjerenici Jourovi, za sada je malo vjerojatno da će EU komisija predložiti zakonodavni okvir protiv mržnje na internetu. Već idući tjedan, ministri pravosuđa 28 država članica EU razgovarat će o ovoj temi na neformalnom sastanku u Sofiji.
Novi podaci sada osnažuju stajalište Bruxellesa da je dobrovoljni i fleksibilni kodeks odlučniji i jasniji od zakonodavstva. Komisija je htjela izbjeći moguća krivotvorenje nacionalnih reguliranja, također je imala u vidu mogućnost prekomjerne regulacije online industrije, a što ukazuje na opasnost cenzure od strane nacionalnih vlada.
Sa stajališta EU, Kodeks ophođenja također ima prostora za poboljšanje: Iako Facebook daje korisnicima informacije o brisanju i blokadi, korisnici Twittera i Youtubea ne dobivaju sustavnu povratnu informaciju. Trenutno se Instagram i Google+ pridružuju Kodeksu. No, EU nema utjecaj na prisiljavanje manjih samoregulacijskih platformi.
Odvojeno u Bruxellesu se provode mjere protiv širenja terorističkog sadržaja na mreži. Osim toga, EU je nedavno postavila novu stručnu skupinu koja bi predstavila moguće mjere u rješavanju lažnih vijesti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
