“U Ujedinjenoj Kraljevini živi više od 3 milijuna građana Europske unije, a u EU živi više od milijun građana Ujedinjene Kraljevine. Među ostalim i radi zaštite njihovih interesa, bitno je postići uređeno povlačenje UK iz EU-a”, istaknuo je to eurozastupnik Tomislav Sokol na tribini „Europska unija i Ujedinjena Kraljevina: novo poglavlje“.
Ured Europskog parlamenta u Zagrebu organizirao je raspravu o promjenama koje očekuju europske institucije i građane nakon Brexita. Koja područja bi mogla biti najproblematičnija u pregovorima o budućim odnosima, kako najbezbolnije riješiti pitanje graničnog režima na irskom otoku, kakvu će ulogu u novoj rundi pregovora imati Europski parlament govorili su Tomislav Sokol (HDZ-EPP), Nj.E. Olive Hempenstall, veleposlanica Irske u RH i prof. dr. sc. Iris Goldner Lang s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Publici su se uvodno obratile Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu i britanska zastupnica u Europskom parlamentu Jackie Jones (S&D, UK) koja je istaknula kako milijuni građana Ujedinjene Kraljevine nisu glasali za izlazak iz EU-a te da se zbog toga komunikacija i prisna suradnja, gdje je to moguće, mora nastaviti – s naglaskom na Wales, iz kojeg je porijeklom.
Tomislav Sokol je poručio da je “EU bila maksimalno kooperativna i dala najveću moguću autonomiju Ujedinjenoj Kraljevini da sama odluči na koji način želi izaći. Ali u mandatu svih europskih institucija je da štiti prvenstveno interese nas koji ostajemo. Pregovori će brzo početi ali izražavam sumnju da će se do kraja godine, do kada traje tranzicijsko razdoblje, postići svi dogovori. Postoji puno točaka, od pitanja ribarstva, slobode kretanja i zajedničkog tržišta oko kojih neće biti lako postići konsenzus. S druge strane pozitivno je to da je oko Brexita i samih uvjeta izlaska postignuto jedinstvo svih ostalih 27 zemalja članica. To je jedino pitanje oko kojeg se jedan takav konsenzus uspio postići. To je pozitivna poruka za dalje i pokazuje da EU ima budućnost te da one zajedničke niti koje nas vezuju su one koje će omogućiti EU da i dalje funkcionira.”
Govoreći o graničnome režimu na irskom otoku, Nj.E. Olive Hempenstall poručila je da tvrde granice neće biti, bez obzira na to što će se dogoditi u budućim pregovorima. “Naš glavni fokus i strategija bili su očuvanje Sporazuma na Veliki petak i svih pogodnosti koje iz njega proizlaze i to smo postigli u Protokolu o Irskoj / Sjevernoj Irskoj. Očuvat ćemo zajedničko područje putovanja između Britanije i Irske.” Govoreći o gospodarskim posljedicama Brexita, Hempenstall je istaknula da će najviše stradati poljoprivredno-prehrambeni sektor koji je vrlo jak i okosnica je irske ekonomije, ali i poručila da je “jedinstveno tržište i dalje najveće ekonomsko tržište na svijetu kojemu Irska ima pristup. Dakle, vjerujemo da će irska ekonomija biti otporna i da ćemo pregovarati na toj osnovi, ali nadamo se da ćemo imati vrlo prisan ekonomski i dobar trgovinski odnos zbog povijesnog konteksta, kao i političkog, kulturnog i ekonomskog.”
Prof. dr. sc. Iris Goldner Lang osvrnula se na prijelazno razdoblje koje počinje 1. veljače a istječe krajem prosinca 2020. Svaki sporazum o budućem odnosu EU-a i Ujedinjene Kraljevine morat će se u potpunosti zaključiti prije nego što stupi na snagu 1. siječnja 2021.
“Izgledno je da će se postići neki dogovor, ali da on sadržajno, s obzirom na kratki rok od 11 mjeseci, neće biti preobuhvatan niti predetaljan. Vjerujem da bi se mogao postići načelni dogovor oko nultih carina i kvota. To još uvijek ne znači da ćemo imati pravu slobodu kretanja onakvu kakvu imamo danas. Postojat će i dalje granične kontrole. Osim toga, morat će postojati potvrde o podrijetlu te robe da se vidi da li roba koja ide u Veliku Britaniju iz Europske unije i obrnuto, ima podrijetlo u Velikoj Britaniji, odnosno Europskoj uniji ili u nekoj trećoj zemlji.” zaključila je Goldner Lang.
