Obje stope poreza na dodanu vrijednost u Sloveniji povećat će se s 1. svibnja, čime vlada želi nadomjestiti manjak prihoda od 200 milijuna eura u ovoj godini, nastao nakon što je ustavni sud prošlog tjedna u cijelosti poništio zakon o porezu na nekretnine.
Prijedlog da se opća stopa PDV-a podigne sa sadašnjih 22 na 24 posto, a snižena stopa s 9,5 na 10 posto prihvatilo je vodstvo vladajuće koalicije, a vlada će ga prihvatiti već na sjednici u četvrtak, pišu u ponedjeljak slovenski mediji.
Ministar za financije Uroš Čufer izjavio je da je povećanje stope PDV-a u sadašnjoj situaciji jedini izlaz koji ima “ekonomsku logiku” te da je ocijenjeno kako bi alternativna rješenja, poput uvođenja posebnog kriznog poreza ili smanjivanja socijalnih prava ili mirovina bila neprihvatljiva, prenosi ljubljanski dnevni list “Dnevnik”.
Riječ je o drugom povećanju PDV-a u manje od godinu dana, nakon što je 1. lipnja prošle godine sadašnja vlada višu opću stopu podigla s 20 na 22 posto, a nižu s 8,5 na 9,5 posto. Novo povećanje trebalo bi biti privremeno, dok se ne osiguraju drugi proračunski prihodi, tvrdi vlada.
Premijerka Alenka Bratušek, koju oporba poziva na ostavku zbog odluke ustavnog suda, izjavila je da to ne namjerava učiniti te da je uvjerena kako će porez na nekretnine prije ili kasnije morati biti uveden.
Glavni razlog zbog kojega je ustavni sud poništio u parlamentu potvrđeni zakon bila je sporna metodologija kojima je država odredila cijene nekretnina. Ustavni suci jednoglasno u ocijenili da su ključne odredbe zakona o nekretninama neustavne.
U svojoj odluci ustavni suci su upozorili da je porez na nekretnine u osnovi općinski porez, dok zakon sredstva u pretežitoj mjeri dodjeljuje državnom proračunu, što je problematično jer država mora osiguravati financijsku održivost lokalnih zajednica. Zbog toga će se do daljnjega i dalje naplaćivati doprinos na komunalno uređeno zemljište koji će pripadati općinama.
Uz to, ustavni suci osporili su i model “masovne valorizacije nekretnina” koji je primijenjen zakonom o porezu na nekretnine, navevši da on ne regulira na jasan i definiran način pravni položaj poreznih obveznika. Stambene površine iste kvadrature valorizirane su različito, što je arbitrarno i ovisno o nizu čimbenika, primjerice, radi li se o gradu ili na selu, koja je lokacija nekretnine, kakva je dostupnost različitih uslužnih servisa, a ustavni sud ocijenio je da je vlada u načinu vrednovanja nekretnine neovlašteno preuzela ulogu zakonodavca jer se to rješavalo uredbom.
Uz to, ustavni sud ocijenio je da je zakon sadržavao i element kojim je kršio pravo građana na jednakost pred zakonom jer je uspostavio različite porezne stope za “rezidencijalne” i “nerezidencijalne” stambene površine, odnosno niže stope za vlasnike koji žive u stanovima, a više za vlasnike stanova koji su prazni ili se iznajmljuju.
