Konferencija pod nazivom “Slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme u Europi: Kojim putem naprijed?” održana je u ponedjeljak, 18.2.2019. godine u poslijepodnevnim satima je u Europskom parlamentu u Bruxellesu u organizaciji Europskoga saveza za nedjelju.
Događaju su na poziv hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir prisustvovali fra Bože Vuleta, predstavnik Hrvatskog saveza za nedjelju, i gđa Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, također članica saveza, koji je osnovan prošle godine.
Fra Vuleta: Vlade štite prohtjeve trgovačkih lanaca, a ne radnika
Fra Bože Vuleta, je predstavio Hrvatski savez za nedjelju i istaknuo kako rad trgovina i drugih ne-nužnih djelatnosti neradnim danima, nedjeljom i blagdanima u Hrvatskoj evidentno ne utječe pozitivno na ekonomske aktivnosti, ali ima negativan utjecaj na kvalitetu života radnika u trgovini, njihovih obitelji i, posljedično, cijeloga društva.
„Dosadašnje Vlade Republike Hrvatske su neshvatljivo i neprihvatljivo, na štetu radničkih prava, štitile prohtjeve velikih trgovačkih lanaca, većinom stranih kojima u matičnim zemljama nisu dopuštena takva kršenja radničkih prava“, rekao je Vuleta.
Cilj događaja bila je razmjena iskustava i promocija dostojanstvenog radnog vremena u državama članicama, a predstavljene su i dobre prakse i kampanje Saveza za slobodnu nedjelju diljem Europe.
Petir upozorava da svaki radnik u trgovini radi jedan mjesec godišnje besplatno
Marijana Petir, koja pitanje osiguranja slobodne nedjelje za sve zaposlene, posebice u trgovini, smatra izuzetno važnim, u svom se je govoru dotakla i dvaju istraživanja koje je provela u Hrvatskoj u suradnji tvrtkom Medianet. U istraživanju iz 2017. godine 90% naših građana se izjasnilo da žele da se osigura slobodna nedjelja i dostojanstveno radno vrijeme za sve zaposlene. Usprkos tomu, u Hrvatskoj trgovine mogu raditi svih 365 dana u godini, 24 sata na dan.
Marijana Petir: ‘Slobodna nedjelja doprinos je ravnoteži između poslovnog i privatnog života’
50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno
Drugo istraživanje koje je provela 2018. godine o ravnoteži privatnog i poslovnog života, pokazalo je da 50% zaposlenih u Hrvatskoj radi prekovremeno, a najveći problem uočen je upravo u sektoru trgovine.
Ako se izuzmu dani tjednog odmora i dani godišnjeg odmora, svaki radnik u preostalih 282 dana u godini odradi 141 sat više od redovnog radnog vremena. To pokazuje da radnik i država izgube na godišnjoj razini gotovo jednu mjesečnu satnicu, radnik plaću, država doprinose i poreze“, izjavila je Petir.
Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o prijedlogu Europske komisije za novu direktivu o ravnoteži između privatnog i poslovnog života roditelja i skrbnika, a zastupnica Petir u svom je govoru istaknula kako se nada da će i razgovori o Direktivi o radnom vremenu krenuti prema rješenju te će tema slobodne nedjelje doći na dnevni red.
Svjedočanstvo: ‘Zbog radnih nedjelja, znala sam raditi i po pola godine bez slobodnog dana’
Predsjednica Sindikata trgovine, Zlatica Štulić, rekla je da se zalaže za to da se zakonom utvrdi radno vrijeme u trgovini i da se ne prepušta poslodavcima da utvrđuju radno vrijeme kako god žele. „Nije potrebno da se u Hrvatskoj može raditi 0-24 sata. Stoga želimo da se riješi pitanje rada nedjeljom u trgovini, odnosno da se trgovine oslobode od rada nedjeljom jer smatramo da to nije potrebno”, rekla je Štulić.
Podsjetimo, zastupnica Petir se za uvođenje slobodne nedjelje i dostojanstvenog radnog vremena zalagala još kao zastupnica u Hrvatskom saboru, a upravo je na njezinu inicijativu Republika Hrvatska dosad dva puta mijenjala Zakon o trgovini, no Ustavni je sud odredbe toga zakona oba puta stavio van snage zbog prigovora trgovačkih lanaca.
Rad nedjeljom: Koje mjere U ime obitelji predlaže Hrvatskom saboru?
Kada je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu aktivno se uključila u adresiranje pitanja slobodne nedjelje, kroz odbore u kojima je članica kao i kroz članstvo u Europskoj interesnoj skupini o ravnoteži između poslovnog i privatnog života i kroz potporu Europskom savezu za slobodnu nedjelju.
Redovito podnosi amandmane na različita izvješća u kojima traži osiguravanje dostojanstvenog radnog vremena i slobodne nedjelje za zaposlene, posebice one u trgovini, a veliki broj njenih amandmana je i usvojen te je postao referenca za buduće zakonodavne akte.
