Za samo 2 mjeseca Hrvatska dobiva predvodničku ulogu u izgradnji snažne Europe. Zadaća je to koja stiže kao kruna dosadašnjeg europskog puta. Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine. Po prvi je pita predstavljen službeni slogan hrvatskog predsjedanja, kao i odabrani vizualni identitet autorice Ive Primorac. Službeni slogan glasi: “Snažna Europa u svijetu punom izazova.”
Europa koja se razvija, koja povezuje, štiti, Europa koja je utjecajna na globalnoj razini. Krovna su to područja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici sljedeće godine. Zaštita europskog načina života, gospodarstvo u interesu svih građana, zeleni plan, novi poticaj demokraciji, određivanje mjera za rješavanje problema demografije bit će među prioritetima nove Komisije koja još čeka svoju potvrdu. Europa koja se suočava s nejednakom razvijenošću, migrantskom krizom, neriješenim Brexitom, ali i vrlo zahtjevnim poslom – donošenjem višegodišnjeg proračuna.
O takvoj Europi, ali i o skoroj ulozi Hrvatske u rješavanju gorućih problema Unije u Otvorenom HRT-a govore gosti Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova; Joško Klisović, potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku i saborski zastupnik (SDP); Tomislav Sokol, zastupnik u EU parlamentu (HDZ-EPP); prof. dr. sc. Goran Bandov, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjold i Željko Trkanjec, glavni urednik portala Euractiv.hr. Urednik i voditelj je Branko Nađvinski.
Ministar Grlić Radman kaže kako hrvatsko predsjedanje unijom dolazi u vrlo izazovnom trenutku – trenutku Brexita, usvajanja višegodišnjeg financijskog okvira za koji treba stvoriti konsenzus zemalja članica, tu je i pitanje demografske revitalizacije.
– Hrvatska će se založiti za ispunjavanju onih ciljeva koji su prepoznati kao europski. Mi tijekom predsjedanja moramo voditi cijelu Europu, biti neutralni, moramo slušati druge, respektirati interese svih zemalja i onda voditi jednu pametnu politiku konsenzusa, poručio je ministar.
Joško Klisović smatra da su hrvatski prioriteti preširoko postavljeni.
– Ako se sjetite što je premijer danas govorio – tu se govori o četiri područja koja su vrlo široko postavljena, a unutar tih područja je cijeli niz tema. A područja kako su definirana podsjećaju na Junckerovu komisiju i njegov “State of the Union Address” iz 2016. i 2017. gdje je on govorio o Europi koja štiti, osnažuje i brani. Na sličan način je i ovo posloženo, pa možemo reći da “veliki umovi slično misle”, a možemo govoriti i o jednoj bezidejnosti – ako ne znate što bi napravili, vidite što su drugi radili prije vas i jednostavno to iskopirate. Građani će sami vidjeti o čemu se tu radi. Koji je tu prioritet? To se ne vidi. Ja bih bio puno sretniji kada bi imali makar jedan prioritet u kojem se hrvatski građani mogu prepoznati npr. minimalni europski standard plaće, rekao je Klisović.
Tomislav Sokol kaže da su ovako postavljeni prioriteti vrlo logični.
– Postoje neki problemi, neke teme koje se jednostavno provlače kroz duži vremenski period poput pitanja migracija, pitanja institucionalnog uređenja, kohezijske politike, položaja Europske unije u svijetu i sasvim je normalno da će se te stvari ponavljati kroz više predsjedanja. Nismo mi tu da izmišljamo toplu vodu jer oni problemi koji postoje su i tu na dnevnom redu, ne možete vi reći – ne možemo mi o tome sad raspravljati. Dakle, postoji taj dio koji je općenit i problemi koji su zajednički i koje Europa treba zajedno rješavati poput migracija, pitanja socijalnih prava, pitanja povezivanja infrastruktura. Ono što ja smatram da je bitno za Hrvatsku je kohezijska politika. To je za nas prioritet, ona je temelj demokršćanskih načela solidarnosti na kojima je utemeljena Europska unija, ustvrdio je Sokol.
Sokol je rekao kako je smanjenje budžeta za kohezijsku politiku samo prijedlog Europske komisije oko kojeg se države trebaju usuglasiti.
– Hrvatska je sada u prilici da tijekom svog predsjedanja pokuša izlobirati i ispregovarati one stvari koje su nama prioritet i staviti ih visoko na listu. Ali moramo u obzir uzeti i teme koje su zajednički europski interes. Ne možete biti solo igrač, poručio je.
Ministar vanskih i europskih poslova je istaknuo da se u našim prioritetima prepoznaje visoki angažman i konkretan rad svih koji su na tome radili te im je zahvalio na tome.
Prof. Bandov kaže da su prioriteti nove Europske komisije i prioriteti hrvatskog predsjedanja prilično dobro usuglašeni.
– Meni se čini da se cijela stvar diže na jednu globalnu razinu. Ovo što si Komisija u Bruxellesu i što si hrvatsko predsjedanje Unijom stavlja kao prioritete mi možemo vidjeti i u strateškim dokumentima Ujedinjenih naroda, u Agendi 2030. To je najznačajniji dokument UN-a od same povelje koja je potpisana na početku. Ja bih volio da je spomenuto i pitanje mira. Mislim da Hrvatska kao država koja je vrlo grubo osjetila nedostatak podrške u jednom momentu, koja je izgubila mir u suverenom razdoblju, može najznačajnije zagovarati mir i reći da je Europska unija po tom pitanju uzor, ne samo za europske građane, već i na globalnoj razini. Mislim da još ima prostora da se to istakne. Meni se čini da je to pitanje izrazito bitno, poručio je.
Željko Trkanjec je naglasio kako predsjedanje Europskom unijom nakon Lisabonskog ugovora nije isto kao što je bilo predsjedanje prije Lisabonskog ugovora.
– Za to su djelomično zaslužne Slovenija i Češka koje su sjajno zabrljale svoja predsjedanja. Prije potpisivanja Lisabonskog ugovora država koja je predsjedala Europskom unijom je doista i upravljala cijelim procesom. Baš zbog slovenskih i čeških pogrešaka Lisabonski je ugovor uveo Europsko vijeće i predsjedatelja Europskog vijeća. Vijeće preuzima funkciju koordinacije, ono što je prije radila predsjedavajuća zemlja. Sada se svaki plan predsjedanja radi izravno u koordinaciji s Europskom komisijom, s Europskim vijećem i planom Trija. Tu Hrvatska ima poziciju da slijedi ono što je dogovoreno, objasnio je.
Ministar Grlić Radman mu je replicirao rekavši da Hrvatska neće samo slijediti već i proširivati ono što je dogovorenu i tu vidi Hrvatsku šansu da istakne ono što smatra da je bitno. Tomislav Sokol je dodao da ne treba relativizirati ulogu predsjedatelja Unijom.
– Treba samo usporediti predsjedanje Hrvatske, Rumunjske i Finske. Svaka država može dati svoj doprinos, poručio je Sokol.
Klisović smatra kako je usvajanje višegodišnjeg financijskog okvira puno važnije pitanje od Brexita jer se kroz proračun Europske unije vide pravi prioriteti Europske unije.
– Oni prioriteti koji su poduprti novcem, oni će imati šanse se realizirati, ako nema novca onda neće biti tako, ustvrdio je dodavši da bi kohezijska politika trebala biti jedan od naših prioriteta.
Prof. Goran Bandov smatra da je Brexit, koliko god on bio grub i opasan za Europsku uniju, da je i učinio nešto pozitivno za nju.
– On je ujedinio sve druge članice Europske unije, snažno ih je uozbiljio. Mi smo prije Brexita imali cijeli niz exita najavljenih – od Finske, Italije, Češke – svi su oni najavljivali da bi i oni željeli negdje izaći. No sada kad su vidjeli što Brexit uistinu znači i kako izgleda izlazak jedne članice iz Unije, sve ostale članice su se uozbiljile. Meni se čini da je to jako bitno za ujedinjavanje europskih vrijednosti, rekao je.
Razgovaralo se i o zaštiti europskog načina života, o tome što je to europski način života i od koga ili čega ga treba štititi. Trkanjec smatra da je to odgovor na populizam.
– Ursula Von der Leyen, koja je u dva mandata bila ministrica obrane, vrlo je jasno reagirala na rast populizma u Europi, rekao je. Populisti su upravo na toj priči kako će oni čuvati Europu od nekakvih najezda stranaca dobili glasove. Ove je godine u Europu ušlo 40 tisuća migranata, ako oni mogu naštetiti Europi, onda je situacija vrlo ozbiljna za Europu, poručio je.
Grlić Radman kaže da će jedan od hrvatskih prioriteta biti i ujednačavanje migrantske politike. Smatra da Europu treba štititi od ilegalne imigracije, od krijumčara ljudi koji u tome imaju veliki business. Treba napraviti razliku između onih koji bježe od ratnih razaranja i onih koji dolazi iz ekonomskih razloga, poručio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
