Hvala Vam!

Sramota je za sve hrvatske vlasti da se trebalo čekati Milanovića pa da se u javnom prostori o “slučaju Zec” govori na drukčiji način od dosadašnje kukavičke šutnje. Naravno da nitko pametan ne osporava težinu zlodjela i propust sudskih vlasti što nisu ispravno provele postupak i kaznili ubojice koji su priznali zločin ali je važno boriti se za istinu. Ovaj slučaj se koristi da svi oni koji ne mogu smisliti postojanje samostalne Hrvatske lešinare na tuđoj nesreći. Znači, treba znati i govoriti sljedeće činjenice:
– uvijek se napadno ide s izričajem kako je umorena srpska obitelj Zec što bi pretpostavilo da su svi članovi obitelji Srbi i da su umoreni svi članovi, a to nije točno
– trostruko umorstvo nije učinjeno po zapovijedi bilo kojeg organa ili institucije države već je to (ne)djelo pojedinaca
– članovi obitelji Zec nisu umoreni zato što su bili Srbi već je u pitanju bio grabež ( pljačka ). Marija je bila Hrvatica ( dva brata su bila u Tigrovima ) što znači da je i Aleksandra napola Hrvatica
– Marija i Aleksandra su umorene zbog toga što su bile svjedokinje grabežnog umortsva dok su Dušan i Gordana “pošteđeni” jer nisu bili svjedoci
– mesar Mihajlo bio je u vjerovničkom odnosu s jednim od članova skupine ( Munib Suljić ) koja je izvršila zločin pa je postojao i motiv različit od tvrdnji da je to bilo zbog nečije nacionalnosti
Zaključno, splet raznih okolnosti i kontekst vremena iznjedrili su “slučaj Zec” kojim se mrzitelji Hrvatske služe već trideset godina kao toljagom kojom u svako doba mogu udarati po “zločinačkim Hrvatima”.