”Dok su se svjetske cijene sirove nafte počele kretati opadajućom godišnjom krivuljom još u kolovozu 2014. godine, maloprodajne su cijene goriva i maziva za automobile na hrvatskom tržištu na godišnjoj razini počele padati tek tijekom posljednja dva mjeseca 2014. godine”, pokazala je analiza “Kretanja cijena sirove nafte i njihov utjecaj na gospodarstvo” Hrvatske gospodarske komore.
Odnos Hrvatske i drugih zemalja EU
Analiza je pokazala kako je Hrvatska s prosječnim rastom ovih cijena od 1,9 posto među samo četiri članice (uz Rumunjsku, Cipar i Češku) u kojima je uopće realiziran rast, a kod preostale 24 članice bilježi se pad od najnižih -1,4 posto na Malti do najoštrijih -5 posto u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prosječan je pad cijena na razini područja cijele EU iznosio -3,3 posto.
Zanimljivo je kako su svjetske cijene sirove nafte počele padati još u kolovozu 2014., dok su u Hrvatskoj počele padati tek posljednja dva mjeseca. U prosincu je zabilježen značajan pad od -5,8 posto. Razloge za takav manji pad cijena naftnih derivata u Hrvatskoj u odnosu na pad na svjetskih cijena sirove nafte HGK vidi u tečaju, tj. deprecijaciji kune prema američkom dolaru, nedavnoj liberalizaciji tržišta naftnih derivata. te u sve dubljoj i dugotrajnijoj općoj gospodarskoj krizi u usporedbi s ostalim članicama EU.
HGK očekuje da korist od pada cijena bude manja u Hrvatskoj nego u drugim članicama Europske unije. Očekuje se da će kućanstva uštede na gorivu prebaciti u povećanu potrošnju drugih roba i usluga. U Hrvatskoj postoji velika zaduženost građana tako da je za očekivati da će se ” viškom dohotka pokrivati u većoj mjeri dugovi, a u manjoj će se preliti u povećanu potrošnju”. Ipak, niže cijene nafte neće dovesti niti do nižih cijena finalnih proizvoda jer će poduzeća izmučena dugogodišnjom krizom time “samo olakšavati poslovanje i preživljavanje”.
Svjetsko tržište i globalna ekonomija
Analiza HGK po pitanju svjetskog tržišta nafte pokazala je kako su geopolitičke tenzije oko Ukrajine između Rusije s jedne strane i SAD-a te Europske unije s druge te nastojanja zemalja OPEC-a da ne izgube tržište smanjenom ponudom rezultirale naftnim ratom. “Uz slabljenje globalne potražnje uslijed sporijeg oporavka eurozone, slabijeg rasta kineskog i japanskog gospodarstva te krize ruskog gospodarstva, odnos povećane ponude i suzdržane potražnje generirao je oštar pad cijena nafte na svjetskom tržištu”, tvrde iz HGK.
Kako kretanje cijene nafte ima snažan utjecaj na globalnu ekonomiju i ponašanje opće razine potrošačkih cijena(inflaciju), HGK navodi u analizi kako je ona trenutno na vrlo niskim razinama.
Kada je u pitanju procjena utjecaja niskih cijena nafte na globalnu ekonomiju, HGK navodi da će negativne efekte pada cijene nafte imati zemlje koje izvoze nafte, iako procjenjuju i da su one u prethodnim godinama stvorile određene rezerve financijskih sredstava, tako da će imati nešto manje bolnu prilagodbu.
