Cijene hrane porasle su u rujnu najsnažnije u godinu i pol dana, izvijestila je u petak agencija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu FAO. Posebno ističu dvoznamenkasti skok cijena šećera.
FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u rujnu u prosjeku 124,4 boda i bio je viši za tri posto u odnosu na kolovoz. To je najveće poskupljenje hrane na mjesečnoj razini od ožujka prošle godine, izračunali su u FAO-u, prenosi HRT.
>Rast cijena hrane u Hrvatskoj jedan je od najvećih u EU
U odnosu na prošlogodišnji rujan njegova vrijednost bila je viša za 2,1 posto.
Poskupljenje svih prehrambenih proizvoda
Najviše su u rujnu porasle cijene šećera, za čak 10,4 posto u odnosu na kolovoz. Odraz je to lošije prognoze žetve šećerne trske u Brazilu i bojazni da bi odluka Indije o ukidanju limita za upotrebu šećerne trske u proizvodnji etanola mogla znatno smanjiti ponudu.
Znatno su poskupjela i biljna ulja, za 4,6 posto u odnosu na kolovoz. Cijene palminog ulja potaknule su neočekivano slaba proizvodnja i nepovoljne prognoze za vodeće proizvođače u jugoistočnoj Aziji. Suncokretovo ulje tek je blago poskupjelo zbog smanjene proizvodnje suncokretovih sjemenki, navode u FAO-u.
>Ekonomist Novotny o visokim cijenama hrane: Razlog je visok PDV i skup transport
Indeks cijena mlijeka i mliječnih proizvoda porastao je za 3,8 posto u odnosu na kolovoz, odražavajući snažnu potražnju za punomasnim i obranim mlijekom u prahu, maslacem i sirom.
Osjetno su poskupjele i žitarice, za tri posto u odnosu na kolovoz, zbog iznimno snažnih oborina u EU i u Kanadi koje su podigle cijene pšenice i kukuruza. Najblaže su porasle cijene mesa, za samo 0,4 posto. Stabilne cijene govedine i svinjetine te pad cijena ovčetine ublažili su poskupljenje mesa peradi.
Lošije prognoze za EU
FAO je u odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica neznatno povisio procjenu svjetske proizvodnje u ovoj godini, na 2,853 milijardi tona. I to zahvaljujući poboljšanim izgledima za rižu i pšenicu koji su prevagnuli nad smanjenom proizvodnjom krupnozrnatih žitarica.
Proizvodnja pšenice trebala bi ove godine porasti za 0,5 posto budući da bi prognozirani bolji urod u Australiji trebao više nego nadoknaditi osjetno slabije rezultate u EU, prema novim procjenama. I to zbog obilnih padalina.
>HERA odredila cijene plina: Bez mjera Vlade, građani će ga plaćati 20-30% skuplje
Obilna kiša znatno će smanjiti i urod kukuruza u EU, napominju u FAO-u, ali prognoze za SAD signaliziraju bolje rezultate no što se do sada očekivalo, uz “gotovo idealne vremenske uvjete”. Stoga bi proizvodnja na globalnoj razini trebala biti tek neznatno manja nego lani.
Potrošnja žitarica trebala bi u novoj sezoni 2024/2025. porasti za 0,4 posto. Odnosno, trebala bi iznositi 2,853 milijarde tona.
Zalihe žitarica trebale bi na kraju sezone biti veće za 1,2 posto nego na početku i dosegnuti 89 milijuna tona, izračunali su u FAO-u.
Međunarodna trgovina žitaricama trebala bi se smanjiti za 2,7 posto u odnosu na sezonu 2023/2024.. Točnije, na 488,1 milijun tona.
