Kako spriječiti to da osobe s tvrtkama u bankrotu zaobilaze plaćanje dugova otvaranjem nove firme? Postoji nekoliko načina na koje se u Hrvatskoj ovom problemu pokušava doskočiti.
Nepodmirivanje dugova
Od osamostaljenja i prelaska na tržišnu ekonomiju, poslovna kultura u Hrvatskoj pati od jedne od uobičajenih tranzicijskih boljki. To je nepouzdanost tvrtki pri podmirivanju dugova prema vjerovnicima.
“Nepodmirivanje dugova prema vjerovnicima” podrazumijeva da su vjerovnici svi oni prema kojima neka tvrtka ima obvezu financijskog davanja.
To mogu biti institucije države, pravne i fizičke osobe, dakle porezna uprava, druge firme te, na koncu, i radnici.
U Hrvatskoj je problem nepodmirivanja dugova povezan s još jednim drugim problemom, koji nas ovdje osobito zanima.
To je česta pojava da osoba ili osobe čija tvrtka nije ispunila svoje obveze prema vjerovnicima može otvoriti i registrirati novu tvrtku.
Time se, naravno, faktički zaobilazi obveze i “počinje iz početka”, naravno, uz mogućnost da se postupak ponovi.
Država posjeduje neke mehanizme pomoću kojih takvoj praksi može stati u kraj.
> Elon Musk: Nije pitanje hoće li SAD bankrotirati, nego kada će bankrotirati
Zakon o sudskom registru
Osnova im je Zakon o sudskom registru, koji propisuje da pri upisu u registar vlasnik ili vlasnici nove firme moraju dokazati kako nemaju nepodmirenih obveza prema vjerovnicima.
Naravno, problemi nastaju u primijeni zakona.
Naime, premda propisi postoje, godinama se događalo da se nove tvrtke osnivaju bez obzira na stare dugove.
Do sad je mehanizam provedbe zakona funkcionirao na način da onaj tko želi upisati novu tvrtku u registar, mora kod javnog bilježnika potpisati izjavu kako nema nepodmirenih potraživanja.
Posrijedi je, dakle, mjera koja nema unutrašnji mehanizam provjere. Ako bi se htjelo da svaka izjava bude provjerena, to bi se moralo izvesti naknadno, nekim posebnim postupkom.
Kako institucije teže tome da se stvari obavljaju maksimalnim automatizmom, to se, naravno, rijetko događalo.
Izmjene zakona
Kako bi se doskočilo problemu, Ministarstvo financija pristupilo je početkom ove godine izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, koje su stupile na snagu 20.10.2023.
Zakon sad predviđa dva mehanizma provjere.
Prvi propisuje da je Porezna uprava dužna, na zahtjev registarskog suda, podnijeti u elektronskom obliku potvrdu o osobama koje imaju nepodmirena dugovanja za čiju je naplatu odgovorna Porezna uprava.
U prijevodu, to znači da sada registarski sudovi za tvrtke koje upisuju mogu neposredno tražiti podatke o dugovima prijavitelja prema državi.
Drugi propisuje Poreznoj upravi obvezu da kvartalno dostavlja registarskim sudovima podatke o poslodavcima koji ne isplaćuju plaće radnicima. Ti bi podaci sadržavali i OIB obveznika.
Kako vidimo, drugi mehanizam pretpostavlja da se registarski sudovi ne moraju sami obratiti Poreznoj upravi, već je riječ o automatizmu. To bi trebalo omogućiti registarskim sudovima neposredni uvid u podatke o dugovanjima.
Na osnovi OIB-a bit će moguće brzo ustanoviti je li riječ o nekome tko je vlasnik ili suvlasnik tvrtke koja ne podmiruje svoje financijske obveze prema radnicima.
Naravno, ostaje vidjeti koliko će ove mjere biti uspješne.
Problemi u primjeni zakona
No, prema nekima, problem nije bio ni u prije izmjena i dopuna zakona postojećim mjerama, nego u njihovom (ne)provođenju.
Primjerice, Stjepan Lovrić na Lider.hr primjećuje kako je, ‘predloženo rješenje već postojalo u Zakonu o sudskom registru’ od 1995. do 2005. Vlada je njegovo ukidanje pravdala povećanjem efikasnosti upisa u sudski registar.
Nove mjere, smatra Lovrić, ne mogu spriječiti upisivanje nove tvrtke na člana obitelji ili nekog drugog, te tako i faktično izbjegavanje plaćanja obveza prema radnicima.
Naime, OIB, među ostalim, služi prikazivanju imovinskog i financijskog stanja osobe, kao i da komunikaciju o istom između raznih državnih institucija učini efikasnijom.
Međutim, problem nastaje ako vlasnik nesolventne tvrtke otvori novu na nečiji tuđi OIB, što je zapravo i najčešći metod izbjegavanja obveza prema vjerovnicima.
Staro pitanje
U tom smislu ostaje otvoreno pitanje koliko je u ovakvim slučajevima rješenje izmjena postojećih zakona i mehanizama, kad bi i stari funkcionirali ako bi se dosljedno provodili.
Ako bi nesavjesnim poslovnjacima bilo jasno poslana poruka kako neće izbjeći propisanu kaznu za izbjegavanje dugovanja prema vjerovnicima, sasvim je moguće da bi postojeći zakonski okvir bio dostatan za dovođenje situacije u red.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
