„U prvoj fazi reforme smanjili smo upravljački sustav sa 17 na samo 8 organizacijskih jedinica i za jednako toliko direktora. Broj djelatnika će se do kraja procesa smanjiti za 152. Provodimo uštede u svim segmentima poslovanja, a samo u prvoj fazi uštedjet ćemo 16,6 milijuna kuna na godišnjoj razini. Reforma mora biti brza i intenzivna“, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.
„Sve je to učinjeno kako bi upravljački sustav bio manji, ekonomičniji i efikasniji“, kazao je Burilović predstavljajući prvu fazu reforme Komore na Skupštini Hrvatske gospodarske komore održanoj u Vijećnici HGK.
Reforma HGK provodi se u dvije faze. U prvoj se fazi smanjenjem broja organizacijskih jedinica i direktora povećava učinkovitost sustava.
Novom organizacijskom shemom četiri potpredsjednika imaju izravnu nadležnost za pojedine organizacijske jedinice. Time se povećava odgovornost potpredsjednika, a postiže se i snažnija kontrola, stoji u priopćenju Komore.
Programom zbrinjavanja optimizirat će se broj zaposlenika. Provedene su uštede na području voznog parka, kao i digitalizacijom brošura i tiskanih materijala. Sve je to učinjeno kako bi upravljački sustav bio manji, ekonomičniji i efikasniji, kazao je Burilović.
Prvi će se učinci ušteda osjetiti odmah, a puni efekt ušteda iz prve faze postići ćemo do kolovoza 2015. godine. To znači više sredstava za aktivnosti i projekte prema članicama, rekao je Burilović.
Prihodi Komore gotovo su prepolovljeni, a članice očekuju bržu uslugu i efikasniji sustav. U 2009. godini prihodi su iznosili 268,5 milijuna kuna, dok je za ovu godinu predviđeno 176,8 milijuna kuna.
Komora je samoinicijativno posljednjih godina četiri puta smanjivala članarinu te posljednji put u potpunosti ukinula financiranje iz doprinosa.
Pojedine su ekonomske varijable nakon pet godina realno manje od 12 do 40 posto, priopćili su iz Komore te navode kako je BDP realno manji za više od 12 posto, industrijska proizvodnja za 18 posto, promet u trgovini na malo koji odražava osobnu potrošnju (ona čini oko 60 posto BDP-a) više od 16 posto, građevinarstvo 38 posto, robni izvoz za 6,8 posto, zaposlenost za 12 posto, uz povećanje nezaposlenosti za čak 46 posto.
Deficit proračuna je istodobno veći više od šest puta, a javni je dug zbog toga dinamično rastao i veći je 14 posto, kao i bruto inozemni dug koji je porastao za 12 posto i prelazi razinu ostvarenog BDP-a u svakoj od posljednjih pet godina, i to svake godine sve više.
Realni sektor, za razliku od bankarskog, i dalje prati nelikvidnost, iako se polako formira stagnantni trend, obavijestila je HGK.
Opće stanje gospodarstva najbolje ilustriraju podaci o stanju na tržištu rada koji se pod sezonskim utjecajem tijekom godine tek ublažavaju. Naime, u svibnju ove godine broj zaposlenih je na godišnjoj razini manji za 2,4 posto, uz pad nezaposlenih od 1,7 posto, dok je aktivno stanovništvo manje za 2,3 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
