“Ulaganje u zapuštenu zemlju i svinjogojstvo strateški su ciljevi hrvatske poljoprivrede”, po riječima resorne ministrice Marije Vučković.
Na ljeto ili jesen očekuje se rast cijena, ali i manjkovi jer će, ovisno o razvoju situacije s epidemijom, sve zemlje nastojati osigurati dovoljno hrane i zaliha za sebe, uključujući zabranu izvoza pojedinih proizvoda, sažeta je, ali i alarmantna slika koju je za Večernji list iznio ekonomist Željko Lovrinčević, pozvavši Vladu da u ovom trenutku prvenstveno mora brinuti o poljoprivredi koja je strateška grana svake države.
Falit će nam mesa i povrća?
Usred neviđene epidemije koronavirusa, zbog koje je Europa zatvorila svoje granice, Hrvatska je opet osuđena na uvoz povrća i voća kojeg uglavnom nema.
Mrkvu, peršin, celer, iceberg salatu, poriluk, tikvice, brokula – sve su to proizvodi koje uvozimo, uglavnomi iz Italije, Austrije i Španjolske.
Hrvatska poljoprivredna proizvodnja je samodostatna na razini skupina proizvoda kao što su uljarice i žitarice, a kod voća i povrća te proizvoda mesa i mlijeka uglavnom bilježimo deficit.
Proizvodimo dovoljno žitarica
Prema podacima za 2018., Hrvatska je samodostatna u proizvodnji žitarica za gotovo sve kulture. U proizvodnji pšenice ukupno (143,18 %), kukuruza (140,08 %), ječma (113,26 %), zobi (108,91%. Izdvaja se samo raž i suražica s razinom samodostatnosti 66,94% i ne proizvodimo dovoljno da bismo zadovoljili svoje potrebe.
Što se tiče proizvodnje uljarica, samodostatnost je u 2018. bila za soju (570,80%), suncokret (170,51%), uljanu repicu (294,26%), dok su ostale uljarice ukupno na razini 68%.
Samodostatnost ulja iz uljane repice je najveća (555%), maslinova ulja (52,97%), a najmanje smo samodostatni u proizvodnji sojinog ulja (37,41%). U odnosu na 2013. samodostatnost grupe proizvoda ulja povećala se s 28% na 71%.
Manjak breskvi, nektarina i limuna
Proizvodnjom voća u 2018. za većinu kultura nismo mogli zadovoljiti vlastite potrebe. Dok smo u proizvodnji mandarina (102,60%) te trešanja i višanja (128,43%) bili samodostatni, u proizvodnji ostalih kultura zaostajemo. Dok s proizvodnjom jabuka gotovo zadovoljavamo vlastite potrebe (92,03%), najnižu samodostatnost bilježimo za breskve i nektarine (22,47%), stolno grožđe (25,66%) i limune (2,17%).
Niti jednog povrća nema dovoljno
Ukupna samodostatnost povrća kreće se oko 60%, no ni u jednoj kulturi ne bilježimo dovoljnu proizvodnju kojom možemo zadovoljiti vlastite potrebe. Najviše proizvodimo kupusa (90,12%), lubenice i dinje (77,15%) i svježe rajčice (71%), a najmanje cvjetače i brokule (37,54%) i mrkve (37,50%).
Imamo dovoljno peradi i jaja
Samodostatnost u proizvodnji mesa u 2018. godini bila je na razini 70,64%. Najveću samodostatnost bilježimo u proizvodnji peradarskog mesa (79,82 %), a nešto manje u proizvodnji goveđeg (70,69%), svinjskog (63,82%) te ovčjeg i kozjeg mesa (65,59%). Samodostatnost u 2013. godine goveđeg mesa iznosila je 86%, svinjskog 59%, a ovčjeg i kozjeg mesa 80%.
Proizvodnjom jaja u 2018. zadovoljavamo 83% vlastitih potreba, što je smanjenje u odnosu na 2013. godinu od skoro 5%.
U proizvodnji sirovog mlijeka i mliječnih prerađevina u 2018. godini bilježili smo razinu samodostatnosti (69,82%), što je smanjenje za oko 5%. Proizvodnja vina zadržala se na razini 73% kao i u 2013. dok je proizvodnja šećera smanjena s 98% na 80%, a meda s 99% na 84%, piše Novac.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
