Hrvatskoj nije problem Slavko Linić, nego katastrofalno loša Vlada

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić smatra kako je Slavko Linić žrtva vlastite politike, ali i nesposobne Vlade za koju smatra da je nanijela puno veću štetu hrvatskim građanima.

„Za Hrvatsku nije problem Slavko Linić, nego katastrofalno loša Vlada. Ako je bilo tamo nekih šteta u što ne ulazim, puno veću štetu proizvodi hrvatska Vlada. Recimo, mi smo po svim općim prognozama u posljednje dvije godine trebali rasti 2 posto godišnje, a padali smo 1 posto. Znači, Vlada je bila odgovorna za štetu od 3 posto BDP-a, a to je 10 milijardi kuna. A u 2013. i 2014. godinu, ako im oprostimo 2012., je sa svojim neponašanjem i neznanjem, totalno izgubljena u svemiru i prostoru, napravila Hrvatskoj štetu godišnje od 10 milijardi kuna, a nju osjećaju svi građani Hrvatske“, istaknuo je Ljubo Jurčić u telefonskom razgovoru za narod.hr.

„Sad smo svi skoncentrirani na jednog čovjeka, a ne vidimo koju nam štetu nanosi nesposobnost Vlade, a ovo dobro dođe Vladi da se sada prazni na Liniću“, smatra Jurčić.

Ljubo Jurčić prokomentirao je za narod.hr i  prognozu Europske komisije koja smatra kako će hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini pasti za 0,6 posto, a skromni oporavak očekuje sljedeće godine, kada očekuje rast od 0,7 posto.

„Bit će dobro ako će biti minus 0,5 posto, a to će ovisiti o vremenu koje će utjecati na poljoprivredu i turizam“, smatra Jurčić te ističe kako agencije i institucije predviđaju rast iz pristojnosti.

„Što se tiče ekonomske politike, naša ekonomija nije pod njezinom kontrolom jer ekonomska politika u Hrvatskoj ne postoji. Ovogodišnja će situacija biti de facto inercija. Što se tiče rasta iduće godine, agencije i institucije to govore iz pristojnosti. Nema nikakvih uvjeta za rast idućih godina jer se politika ne mijenja. Hrvatsko gospodarstvo tone. Nekad se gospodarstvo moglo spontano dizati kad je zemlja bila zatvorena, a sada kada je sve otvoreno, kad imate konkurenciju proizvođača i proizvoda iz drugih zemalja koji imaju organiziranu takvu politiku naspram neorganizirane zemlje koja se sama po sebi ne može dizati, rast je nemoguć“, ističe Jurčić.

Jurčić predviđa i stagnaciju u prvoj polovici 2015. godine.

„Kad bi u prvom polugodištu 2015. bio neki rast, onda bi Vlada već sad morala poduzeti neke mjere, a kako ona to ne poduzima, ne možemo očekivati ni rast. Rast može tek biti slučajnost“, smatra Jurčić.

Jurčić je za narod.hr i ocijenio kako Hrvatsku europski fondovi neće izvući iz krize, no najprije je pojasnio kako se dolazi do novaca iz europskih fondova.

„Novci se povlače iz EU fondova na temelju pristupa tim fondovima i u skladu procedure EU, a Europljani su se dogovorili za pet ciljeva. Neki od njih su primjerice da se zaposlenost poveća 75 posto (Europa sad ima 65 posto, a Hrvatska ima nešto iznad 50 posto), da se poveća efikasnost upotrebe energije, da se poveća ulaganje istraživanja i razvoj, da se smanji siromaštvo i to je sve dogovoreno u brojkama. Da bi povukli novce iz fondova, potrebno je napraviti nekoliko dokumenata“, pojasnio je Jurčić.

„Prvi dokument je nacionalna strategija gdje se definira stanje u vlastitoj zemlji i konstatira se da je zemlja udaljena od tih ciljeva i da prihvaća te ciljeve. Drugi dokument se tiče nacionalnog plana reformi iz kojih će se vidjeti da će se državu usmjeriti u ostvarivanje tih ciljeva, a nakon toga se dogovara u zajednički strateški okvir sa Europom. Na temelju toga je Europa formirala  fondove, a najvažniji su kohezijski i europski socijalni fond“, tvrdi Jurčić.

Jurčić ističe kako se s tim fondovima rade partnerski ugovori sa zemljama, a sastavni dio tih ugovora je operativni program koji govori kako  u pojedinom području ostvarivati ciljeve, kako će ići procedura i tek onda dolaze projekti.

„Čini mi se da Hrvatska nema ova prva tri nivoa – nacionalni razvojne strategije, nacionalni program reformi i operativni program. Vlada u tom smislu ne pokazuje nikakve znakove da je napravila te sve korake i zato mi ne povlačimo novce“, ističe Jurčić.

„Opće je pogrešno očekivati da će nas EU fondovi izvući iz krize. Hrvatskoj, da bi sada normalno funkcionirala, treba negdje oko 12 do 15 milijardi eura investicija godišnje ili 80 do 100 milijardi  kuna. Iz Europe možemo maksimalno povući milijardu eura, a od te milijarde eura, 500 milijuna ćemo morati izdvajati za europski proračun. Neto sredstva sa Europom imamo oko 500 milijuna eura. Ja sam za svaki cent da se izvuče, ali tih 500 milijuna eura neće imati utjecaj na makroekonomsku situaciju, BDP, zaposlenost itd., ako ne budemo imali ovih 12 milijardi eura i investicije“, smatra Jurčić.

„Velika je iluzija očekivati da će nas ti novci izvući, no to je mantra nesposobnih političara koji ne znaju što napraviti u državi pa se onda izvlače na Europu“, zaključuje Jurčić.