‘Sberbank propada ili će vjerojatno propasti’, zaključak je Europske središnje banke objavljen u ponedjeljak. Dovoljno da hrvatski štediše u ovoj ruskoj banci pohitaju u poslovnice i pokušaju spasiti što se spasiti da. No, do svojeg novca ne mogu baš jednostavno. Ekonomist Ljubo Jurčić za Narod.hr poručuje da su građani štediše u ovoj banci kolateralne žrtve Rusiji nametnutih sankcija i da ih se mora obeštetiti. Ima i zanimljivo rješenje.
Hrvatski građani koji imaju novac u Sberbank moći će do danas u ponoć kada ističe dvodnevni moratorij, dnevno dići iznose do 7.280 kuna.
Iako su po Zakonu o sustavu osiguranja depozita sredstva na zaštićena do iznosa od sto tisuća eura, to nije bilo utješno za stotine građana koji su jučer nahrupili u poslovnice diljem Hrvatske ove ruske banke.
Blokiran novac za liječenje Kiare Goršić
Iako većina građana ima u ovoj banci iznose manje od sto tisuća eura, jučer je stigao dramatični apel majke 7-godišnje Kiare Goršić koja se liječi u SAD-u od rijetkog i iznimno opasnog tumora na mozgu, a za što su hrvatski građani prikupili više od 18 milijuna kuna. Sav novac je u Sberbank.
>Kako ukrajinsko-ruska kriza utječe na hrvatsko gospodarstvo? Što s tvrtkama koje izvoze u Rusiju?
>Marić: “Depoziti u Sberbanci su sigurni, isplata mirovina također nije u pitanju”
O Kiarinom se slučaju oglasio i viceguverner HNB-a Romano Šubić. ‘Riječ je o razdoblju od samo 48 sati i u tom periodu svi zajedno možemo biti strpljivi. Mi ne možemo raditi iznimke po pojedinačnim slučajevima’ teško je to provesti tehnički i informatički’, poručio je.
Jurčić: Građani su kolateralne žrtve sankcija Rusiji
Ekonomist Ljubo Jurčić na naše pitanje što bi preporučio štedišama u ovoj banci, odgovorio je da se građani za sada trebaju držati uputa nadležnih tijela, prije svega HNB-a.
‘Dakle štedišama ne preostaje ništa drugo nego da slušaju obavijesti HNB-a i Vlade’, napominje.
Podsjeća da su iznosi do sto tisuća eura zaštićeni.
No, ističe da se tu otvara jedno bitno pitanje. Naime, Sberbanka nije došla u problem zbog lošeg poslovanja, već zbog rata i sankcija Rusiji.
‘Naime, postoje instrumenti na razini Europske unije za sanaciju u financijskim krizama, no ovdje bi trebalo drugačije pristupiti jer nije riječ o tome da je banka došla u financije probleme zbog lošeg poslovanja, već je u problemima izazvanim ratom’, kaže Jurčić.
Paradoksalno, ispada da su sankcije koje su uperene protiv Rusije, a koje je donijela i Europska unija, dakle i mi, oštetile naše građane koji su kolateralna žrtva sankcija.
‘Sankcije nisu bile uperene na Hrvate, Mađare ili Slovence koji štede u ruskim bankama, no ovo je posljedica u državama na koje sankcije nisu bile ciljane.
Zbog toga bi i humano i politički bilo u redu da te štete koje nastaju zbog sankcija uperenih protiv Rusije, a za posljedice imaju štete za građane drugih zemalja, nacionalni financijski sustav ili europski bankarski sustav kompenzira’, naglašava Jurčić.
Važno, je dodaje, zaštiti imovinu hrvatskih fizičkih i pravnih osoba jer oni koji imaju u banci više od sto tisuća eura su ugroženi.
Izvanredne mjere za izvanredne okolnosti: Država može konfiscirati Sberbank
Ima i prijedlog za vladajuće jer kaže, izvanredna situacija poput ove, zahtjeva i izvanredne poteze.
Stoga predlaže da se Sberbank Hrvatska privremeno konfiscira.
‘Ta banka se može privremeno konfiscirati, da prestane biti ruska i da silom zakona pređe pod nadležnost hrvatskih vlasti do konačnog rješenja ruske krize.
Problem je što se rješenjima se pristupa birokratski, kao da je normalno, a ne ratno stanje.
Ako cilj opravdava sredstvo, a cilj je da se imovina hrvatskih građana sačuva, onda u izvanrednoj situaciji morate imati izvanredan pristup s jasnim ciljem da se sačuva imovina, ne da se nekoga ošteti’, zaključuje.
