Kome će zbog porezne reforme rasti plaće? Hoće li ona ugroziti zaradu od turizma zbog povećanja poreza ugostiteljima? Što će se događati s prihodima gradova i županija? Gosti sinoćnje HRT-ove emisije Otvoreno, koji su odgovarali na ta pitanja, bili su: ministar financija Zdravko Marić, župan Krapinsko-zagorske županije (SDP) Željko Kolar, porezna stručnjakinja Marija Zuber i predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec.
Zdravko Marić na samom je početku rekao da ne zna odakle se pojavila vijest o uvođenju poreza na kućne ljubimce. Naglasio je kako je ideja cjelokupne porezne reforme porezni sustav učiniti jednostavnijim, prohodnijim i konkurentnijim. “Njezin učinak bit će dvije milijarde kuna u prvoj godini provođenja.”
Na upit o poskupljenju kruha i mlijeka odgovorio je da će ukupno 10 000 artikala pojeftiniti. “Svi sada govore o poskupljenju kruha, ali ne mora do toga doći”, tvrdi Marić. Proizvođačima i pekarima snižava se dobar dio njihovih inputa, padaju troškovi oporezivanja rada. “Za naše poljoprivredne proizvođače ovo je prva reforma gdje se na strani inputa snižavaju stope PDV-a”, rekao je. “Pod pretpostavkom da će sve cijene slijediti porast i pad stopa PDV- a, troškovi za hranu za najnižu dohodovnu skupinu u prosjeku rastu za 12- 20 kuna.” Naglasio je da drastično padaju troškovi komunalija, primjerice odvoza smeća i električne energije. “Ukupni pad tih troškova je 300 kuna”, kazao je Marić.
Komentirao je i poskupljenje cigarete, za koje kaže da je u skladu s direktivama Europske unije.
“Problem je u tome što su ugostitelji dugoročno planirali svoje poslovanje i za 2017. godinu su već započeli s ugovaranjima nekih poslova”, rekao je Dragutin Ranogajec. “Kada vi planirate dugoročno, a porez vam sa 13 ode na 25 posto – to je svakako problem. Mi smo vjerovali da će hrana još ostati na 13 posto”, kazao je. Smatra da je iluzorno očekivati da ugostitelji ne dignu cijene bez obzira na inpute koji će biti slabije oporezovani. “Mnogi od njih su ušli u ulaganja i moraju otplaćivati kredit. To će se u konačnici preliti na nas potrošače”, smatra.
Bilo je govora o tome kako će se to sve odraziti na turizam. Marić je rekao da je njemu, kao ministru financija, turizam jako važna grana s puno većim potencijalom od iskorištenog. Smatra da u konačnici ne bi trebalo doći do smanjenja potrošnje, ako u isto vrijeme mi dižemo i raspoloživi dohodak za preko milijun i osamsto tisuća ljudi. “Osim toga, snižavamo i ulazne troškove za ugostitelje.” Tvrdi kako je cjelokupna porezna reforma vrlo prijateljski nastrojena prema obrtnicima.
“Svima će plaće porasti, ali kome – onima koji danas plaćaju porez. Ako netko ima tako malu plaću da ni danas ne plaća porez na dohodak, njemu će sve ostati isto”, pojasnila je Marija Zuber. “Onima koji imaju veće plaće, koji će umjesto stope od 40 posto plaćati porez po stopi od 36 posto, plaće će u apsolutnom iznosu porasti više nego onima koji imaju niže. Ali to smo i željeli: pomaknuti tu najvišu stopu poreza da se ona kasnije primjenjuje, dakle pomaknuti poreznu osnovicu za primjenu najviše stope. Ona je bila preblizu kad je usporedite s ostalim državama. Ta stopa možda i nije u postotku visoka, ali je prerano počinjala”.
Za primjer je Zuber uzela hrvatskog radnika koji radi u Finskoj: “Tamo plaća porez po stopi od osam posto, a na taj isti dohodak u Hrvatskoj oporezuje do 40 posto, što nije motivacijski. Dakle svima onima kojima će se povećati neto plaće u tom općem okruženju – to je podloga i šansa za povećanje bruto plaća”. Pojasnila je da kad se poslodavci rasterete na više mjesta, dolazi do druge faze – povećanje plaća – što je cilj.
Nadalje je objasnila da u Hrvatskoj trenutačno postoji vrlo širok krug osoba za koje porezni obveznik može uvećati neoporezivi dio dohotka: roditelje, supružnike, djecu, čak i bake, djedove i unučad i to čak i ako ne žive u zajedničkom kućanstvu, uz uvjet da taj uzdržavani član ne ostvaruje prihod više od 13.000 kuna. “Od 2018. godine ćemo malo suziti taj krug uzdržavanih članova, ali i dalje ostaje mogućnost povećanja osobnog dobitka za supružnika, za roditelje poreznog obveznika, za djecu i to na način da raste za svako dijete.”
“Kada je riječ o olakšicama za umirovljenike, njima ostaje osobni odbitak 3800 kuna, što je mnogima više nego do sada, jer dosad su imali osobni odbitak u visini mirovine – najmanje 2600, a najviše 3800 kuna”, rekla je i objasnila dalje: “Pa ako je netko recimo imao mirovinu 2933 kune, to mu je bio osobni odbitak, a sada će svima biti 3800”.
Zuber je objasnila da će umirovljenici plaćati porez po stopama kao i iz plaća, “ali baš svima se porezna obveza umanjuje za 50 posto, što će obuhvatiti i korisnike inozemnih mirovina”, dodala je.
Kako će u raspodjeli poreznog kolača proći gradovi i županije komentirao je Željko Kolar. “Ključno pitanje je koliko će od dvije milijarde kuna, koliko će koštati ova porezna reforma, ići na teret državnog proračuna, a koliko na teret proračuna gradova, općina i županija”, kazao je. Marić je na to odgovorio da će jedna dugoročna mjera biti to da će prihode od poreza na dohodak u kompletu ustupiti jedinicama lokalne i područne samouprave. Omjer u početnoj verziji je 80 posto gradovi i općine, 20 posto županije.
Marić je zaključio emisiju s tvrdnjom da Most neće srušiti njegovu poreznu reformu. “Most je tu da spaja stvari, a ne da razdvaja.” Dodao je kako ova reforma ne može riješiti sve probleme gospodastva i društva, ali je važan kotač u pokretanju ukupnog gospodarstva.
