Njavro: grijeh propusta smo platili šestom godinom negativnog ekonomskog rasta

Dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa Đuro Njavro ocijenio je danas da je Hrvatska i dalje na raskrižju, te da je jedan od velikih grijeha Hrvatske – grijeh propusta da se „učini ono što je potrebno.“

„Platili smo to šestom godinom negativnog ekonomskog rasta, s više od 380 000 nezaposlenih, izuzetno visokom stopom nezaposlenosti među mladima te ćemo biti među rijetkim zemljama koja nakon godine članstva u EU nije zabilježila pozitivne ekonomske koristi pridruživanja Uniji,“ rekao je Njavro danas u Zagrebu govoreći na okruglom stolu „Hrvatska proračunska politika na raskrižju“ u organizaciji njemačke zaklade Konrad Adenauer te Zagrebačke inicijative .

Osobno je zadovoljan da će Hrvatsku obaveze vezane za članstvo prisiliti da u proračunski rad uvede reda, promišljenosti i dugoročnosti, no po Njavrinu mišljenju, ni strani čimbenici nisu nevini kad je riječ o lošem ekonomskom stanju Hrvatske.

“Hrvatska je trebala poboljšati svoju konkurentnost, a to bi uspjela uz pomoć stranih investicija koje bi unijele nove tehnologije i pristup svjetskom tržištu”,  ocijenio je Njavro i dodao da do toga nije došlo nego su strane investicije otišle u kupnju ili izgradnju prostornih ili distributivnih „kvazi monopola u bankovnom sustavu, dominantnih tvrtki na području IT-a, nafte, hotela, super marketa i slično“.

Strane investicije koje bi se bavile izvoznom prerađivačkom industrijom izostale su, a Njavro smatra da je uzrok u tome što je Hrvatska bila “držana od strane EU-a dugo vremena na tihoj vatri i na kratkoj uzici”.

“Hrvatska ima „maćehinske“ odnose prema manjim gospodarstvima koji su nositelji poljoprivredne proizvodnje u Europi i iako poljoprivredno samodostatna, sve više ovisna o uvozu hrane, a sve manje sposobna financirati taj uvoz”, ocijenio je Njavro.

Dodao je kako bi s malo više mudrosti u kratkom roku Hrvatska mogla udvostručiti djelatnost u turizmu bez ugrožavanja okoliša. Po Njavri, treba sjesti i odlučno „rezati nedoumice i zapreke napretku i donositi odluke, ali ne kampanjski nego kontinuirano“.

“Hrvatskoj treba barem 5-6 godina konzistentne politike da bi se napravio zaokret u kojemu bi Hrvatska postala jedna uređena, dinamična, inovativna i prilagodljiva ekonomija”, zaključio je Njavro.

Michael A. Lange iz zaklade napomenuo je kako je Njemačka prije 10 godina smatrana „bolesnikom Europe“ zbog ekonomskih i proračunskih problema i usporedio to sa sadašnjim stanjem u Hrvatskoj, dok je danas zovu „motor rasta Europe“ .

Zastupnik CDU-a u Bundestagu Klaus Peter Wilsch govorio je o njemačkim iskustvima u zadnjih deset godina i transformaciji u vodeću ekonomsku silu.

“Brojke rasta u Njemačkoj dobre su već godinama, nezaposlenost je svedena ispod 3 milijuna dok oko 42 milijuna ljudi radi. Takav ekonomski uspjeh mogao se postići samo zato što su ekonomski i politički vođe bili spremni na temeljne reforme”, naglasio je Wilsch i dodao da je jedna od bitnih promjena bila kako pristupiti tržištu rada.

Pogled na problem nezaposlenosti je uglavnom smatran iz perspektive zasićenja tržišta istim poslovima pa je u pravilu bilo na državi da stvara nova radna mjesta. To je dovelo do skupe fiskalne politike, a ljudi su slani u rane mirovine, kaže Wilsch.

“Rezultat je bio negativan utjecaj na budžet i socijalnu skrb, no prije 10 godina došlo je do promjene mišljenja te je cilj bio zaposliti ljude na mjestima koja su uglavnom bila slabo plaćena. S povećanjem radnih mjesta povećala se i konkurencija pa su se stvorila nova radna mjesta”, objasnio je njemački zastupnik i dodao da oni koji govore protiv loše plaćenih poslova ne vide da je alternativa loše plaćenog posla – nezaposlenost.

Wilsch je objasnio da je najvažniji dio reforme u Njemačkoj bila promjena ograničenja po pitanju privremenih poslova. “Tako se broj privremenih radnika skoro utrostručio u zadnjih 10 godina, a pomogao je mnogima da uđu u svijet posla po prvi put”, zaključio je Wilsch.

Branko Baričević, voditelj Europske komisije u Zagrebu zaključio je kako Hrvatska nije jedina koja se nalazi u situaciji ekonomskog deficita jer ima još 16 zemalja u samoj Uniji, ali  problem se mora ozbiljno shvatiti.

Izvor: narod.hr
Photo: Ivan Lovrić/narod.hr