Ekonomist Đuro Njavro je komentirajući razliku u minimalnim plaćama prema podatcima Eurostata za narod.hr rekao kako je razlog tome relativna razlika u standardu zemalja s jedne strane, a s druge pretjerivanje u ekspanziji socijalne države čije ekonomije trenutno pate (Grčka, Slovenija) jer su političari davali “šakom i kapom” kako bi se održali na vlasti.
Eurostatova analiza minimalne plaće u zemljama EU pokazala je da je minimalna plaća u Hrvatskoj 372 eura, to jest oko 2800 kuna, dok je u isto vrijeme u susjednoj Sloveniji minimalna plaća 784 eura, to jest 5900 kuna. U isto vrijeme, zemlje poput Grčke čija ekonomija je proglašena među najgorima u svijetu ima minimalnu plaću od 684 eura, to jest 5100 kuna.
“Kupovali su socijalni mir i gradili modele rasta na dugu. Jednom kada se zbog prelijevanja svjetske krize zaustavio tok kapitala iz jezgre u periferiju, sve te zemlje koje su živjele na lažnom rastu socijalne države temeljenom na jeftinom zaduživanju prije krize, završile su u velikim problemima,” objasnio je Njavro.
Tvrdi kako su minimalne plaće ekstreman, ali prihvatljiv izraz politike koja u društvima blagostanja i pune zaposlenosti ubrzava likvidaciju nerentabilnih poduzeća kako bi se tamo zaposlena radna snaga čim brže oslobodila za potrebe onih najuspješnijih.
“Tamo gdje pune zaposlenosti nema, primjena minimalca se samo svodi na povećanje cijene rada bez ikakvog povoljnog sekundarnog učinka na proizvodnu učinkovitost – politički nametnut minimalac u takvim prilikama samo zaoštrava nezaposlenost,” objasnio je Njavro i istaknuo kako se socijalna odgovornost države iskazuje politikom rasta koji omogućava punu zaposlenost, te socijalnim davanjima kao izrazu opće solidarnosti s nezaposlenima i s onima kojima plaća ne dozvoljava minimum dostojanstvenog života, a da taj minimum ovisi o uspješnosti politike rasta.
Na upit kako bi Hrvatska mogla poći putem Švicarske u kojoj se u svibnju odlučuje o visini minimalne plaće u iznosu od 3200 eura, Njavro je rekao kako bi Hrvatsku primjerenije bilo uspoređivati sa srednjoeuropskim zemljama kao Mađarskom, Slovačkom, Češkom, Poljskom.
“Švicarska je jednostavno zemlja s puno većom razinom bogatstva, stoga je apsolutna usporedba u plaćama nerealna. Pri tome Švicarska nema problem visoke nezaposlenosti,” ocijenio je Njavro i rekao kako je Hrvatskoj danas potrebnije poticanje zapošljavanja, a posebno mladih tako da se zapošljavanje početnika i pripravnika oslobodi plaćanja poreza i doprinosa prve tri godine rada.
“To bi bila mjera koja bi bitno snizila cijenu novog zaposlenika i svima, a posebno malim poduzećima i obrtu, olakšala novo zapošljavanje. Takvu bi mjeru trebalo održavati sve dok se nezaposlenost u Hrvatskoj ne prepolovi,” zaključio je Njavro za narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
