SDP-ova Vlada štetno je privatizirala Croatia osiguranje, pokazao je to nalaz Državne revizije. Ovo je neiscrpna tema koju ne treba zaboraviti, pa podsjetimo još jednom koliko je državni proračun oštećen ovom privatizacijom, što se moglo s tom količnom novca, te što je sada na redu?
Croatia osiguranje nije trebalo dokapitalizaciju
Državna revizija je u izvješću za 2014. godinu utvrdila da je i prije početka postupka privatizacije Croatia osiguranje poslovalo s dobiti, da je zadržana dobit i dobit tekuće godine na kraju 2012. iznosila ukupno 382,5 milijuna kuna, od čega se na dobit tekuće godine odnosilo 118 milijuna. Ukupni prihodi društva te su godine iznosili gotovo 2,8 milijardi kuna, a tržišni udjel zajedno s društvima kćerima iznosio je 31,1 posto. Inače, društvo je bilo u 80-postotnom vlasništvu države, a dionicama CO-a u 2013. trgovalo se po cijeni koja se kretala između 6.300 i 7.101 kune po dionici.
Evidentirano je i smanjenje vrijednosti nekretnina CO-a u iznosu višem od pola milijarde kuna, zbog čega je revizorsko društvo koje je obavilo reviziju financijskih izvještaja za 2013. izrazilo mišljenje s rezervom.
Adris je od države kupio 39,05 posto udjela u Croatia osiguranju, za što je ponudio 905 milijuna kuna, a obvezao se i na dokapitalizaciju od oko 840 milijuna kuna, nakon čega je u Croatia osiguranju imao 60 posto vlasništva, a državi je ostao udio od 28 posto. Istoga je mjeseca u državni proračun uplaćena kupoprodajna cijena dionica u iznosu od oko 905 milijuna kuna.
Nekadašnji zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Tomislav Jelić tvrdi kako je, prodajom Croatia osiguranja Adris Grupi, hrvatski proračun oštećen za 3,5 milijarde kuna te sumnja kako su se prilikom pogodovanja udružili KPMG kao procijenitelji Croatia osiguranja, Uprava Croatia osiguranja, ministar financija Slavko Linić i Uprava Adris Grupe, zbog čega je podnesena i kaznena prijava protiv njih. Je li sada na redu DORH?
Inače, brojčano gledajući za iznos štete u državnom proračunu mogao se sagraditi jedan i pol Pelješki most, polovica kanala Dunav-Sava, to je jedan i pol svih mjesečnih mirovina u Hrvatskoj. Slikovit prikaz, ali i puno jasniji.
Što bi se trebalo dogoditi?
Državni odvjetnik je dužan postupati po kaznenoj prijavi, ali i po bilo kojem podnesku na osnovu kojeg postoje osnovi sumnje da je počinjeno kazneno djelo, stoji na stranicama DORH-a. Dodaje se kako u svakom slučaju kada je poznata fizička ili pravna osoba podnijela kaznenu prijavu državni odvjetnik mora riješiti tu prijavu.
Kada je počinitelj poznat, državni odvjetnik će odmah ili nakon provedenih izvida riješiti kaznenu prijavu bilo na način da pokrene kazneni postupak ili ju odbaciti. Državni odvjetnik će pokrenuti kazneni postupak protiv određene osobe da je počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti kada iz kaznene prijave i svih njezinih priloga ili primljene obavijesti proizlazi osnovana sumnja da je upravo ta osoba počinila kazneno djelo, u protivnom će kaznenu prijavu odbaciti, navodi se na stranicama DORH-a. Što se onda čeka?
Što se čeka s daljnim postupkom, s obzirom kako je Tomislav Jelić rekao da nije dobio nikakav odgovor?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
