Što će otkriti DORH u poslovanju Agrokora?

Foto: fah

Raspliće se klupko oko Agrokora – za neke aktere nepovoljno. Premijer Andrej Plenković tvrdi da nije utjecao na rad pravosuđa kada je odobrio 5 milijuna kuna DORH-u za istragu iz koje trebamo doznati je li i koliko novca izvučeno iz kompanije kojoj u poslovnim knjigama nedostaje pokriće za čak 3 cijela 7 milijardi kuna! Iako uhićenja nitko još ne spominje, odgovorni bi u zatvor mogli i na 10 godina, navodi RTL.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Političkog pritiska na pravosuđe u slučaju Agrokor nema. Tako barem tvrdi premijer kojeg oporba proziva jer je Državnom odvjetništvu dao 5 milijuna kuna za utvrđivanje mogućih nezakonitosti samo u tom koncernu.

“Mislite da bi ja tajno morao davati? Zašto bi bio pritisak, kako mislite da da je pritisak ako vas DORH pita sredstva, a vlada je ta koja odlučuje o proračunu I preraspodjeli. Mislite li da bi trebalo možda uskratiti novac?”, pita se premijer Andrej Plenković.

Da novac nedostaje i u poslovnim knjigama Agrokora – sada je sigurno. Kompanija je objavila da je dužna najmanje 40 milijardi kuna, odnosno da je od prošle jeseni dug narastao za čak 6 milijardi. Od toga su 2 i pol milijarde novi krediti, no za preostalih 3.7 milijardi duga – pokrića nema. Tek će revizija pokazati je li i koliko tog novca nezakonito izvučeno iz tvrtke koja je, sumnja i Vladin povjerenik, frizirala financijska izvješća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Mislim da tu ne bi trebalo gledat ko će izgubit, a ko dobit. Mislim da tu nema dobitnika”, kaže izvanredni povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak.

No dok Ramljak tvrdi da su političari još početkom godine znali što se sprema u Agrokoru, premijer se opravdava.

“Ja to nisam znao. Da li je to znao netko drugi, moguće je, ali niti me je bilo koja služba ili institucija o tome obavijestila, niti sam ja to mogao znati”, ističe Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U to ne vjeruje Božo Petrov. Od dojučerašnjeg partnera u vlasti Plenkovića traži ispriku.

“Sada se on upleće dva tjedana pred izbore govoreći “evo vam dajemo dodatna financijska sredstva za istraživanje kriminala u Agrokoru”. Kojeg kriminala, ako je on cijelo vrijeme govorio da kriminala nema, I da neće biti istraga”, kaže Božo Petrov.

Pet milijuna kuna državno odvjetništvu dobilo je za troškove troškove svojih zaposlenika, ali i vanjskih financijskih vještaka koji će raditi na slučaju Agrokor – za koji upućeni kažu da će biti dosad najzahtjevniji zadatak za DORH. Dok javnost špekulira o mogućim uhićenjima, odvjetnici otkrivaju koliko je zatvora predviđeno za malverzacije s poslovnim knjigama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U vidu krivotvorenja službene ili poslovne isprave sigurno imamo zlouporabe kvalificiranog ili težeg oblika za koju je propisana kazna i do 10 godina”, kaže odvjetnik Veljko Miljević.

Brige su to starog vodstva kompanije – dok novo smišlja kako će u idućih nekoliko tjedana s bankama ispregovarati kredit kojim bi napunili skladišta I vratili dio dugova.

Plenković: U tijeku proces restrukturiranja i konsolidiranja Agrokora i njegovih društava

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u petak u Prelogu glede situacije u koncernu Agorkor, kako je u tijeku proces restrukturiranja i konsolidiranja Agrokora i njegovih društava, te naglasio da su najvažnija radna mjesta i normalno poslovanje hrvatskog gospodarstva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ranoj smo fazi, a Ante Ramljak, izvanredni Vladin povjerenik, jučer je dao prvo izvješće. Vidjeli ste ono što je temeljno, da su utvrdili, uz određenu malu rezervu, kolike su obveze i kolika su dugovanja, rekao je premijer Plenković novinarima komentirajući proces restrukturiranja i konsolidiranja Agrokora i njegovih društava.

> Ramljak o Agrokoru: Ne mogu reći da neće biti tužbi prema RH

Dodao je kako “Price Waterhouse Coopers, jedna od četiri top svjetske firme u reviziji, radi svoja izvješća. Vidjet ćemo kroz proces kako će ići“, kazao je Plenković. Ponovio je da je najvažnije, zbog čega se i donosio Zakon o izvanrednoj upravi u sistemski važnim tvrtkama, „zadržavanje radnih mjesta, normalno poslovanje hrvatskog gospodarstva i bez bilo kakvih udara na naš sustav“.

„Kakva će biti konačna konfiguracija slučaja u Agrokoru nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti i to će ovisiti o brojnim dogovorima s različitim vjerovnicima“, zaključio je predsjednik Vlade, koji je u Prelogu bio na otvaranju 21. Sportskih igara mladih.

Agrokor: ‘Plenković govori istinu, PwC kao revizor nikada nije imao veze s poslovanjem kompanije’

Dok premijer tvrdi da PriceWaterhouseCoopers dosad nije imala nikakve veze s poslovanjem Agrokora, intervju Ivice Todorića pokazuje drugačije. O svemu su se oglasili i iz Agrokora, javlja RTL.

Izjava hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o tome kako će reviziju financijskih izvješća i poslovnih knjiga Agrokora provesti PriceWaterhouseCoopers (PWC), “koja dosad nije imala nikakve veze s poslovanjem kompanije”, čini se da nije istinita, piše Poslovni dnevnik.

Ivica Todorić je, naime, već angažirao tu međunarodnu revizorsku kuću, a o tome najbolje govori podatak da je to potvrdio u razgovoru koji je u ožujku 1993. godine dao Večernjem listu.

U njemu je Todorić izjavio: “Radimo s poznatom konzultantskom kućom Coopers & Lybrand iz Londona čiji stručnjaci rade kompletnu organizaciju koncerna. Osim toga, od 1. ožujka drugi čovjek Agrokora, a prvi za financije je stranac, Richard Lambert iz Engleske”. Ubrzo potom, Coopers & Lybrand spojio se 1998. sa Price Waterhouse, a novo ime te konzultantske kuće, PricewaterhouseCoopers, kombinacija je dvaju prijašnjih imena.

No, to nije jedina njihova suradnja. PWC je u Agrokoru angažiran i u srpnju 2014. godine, nakon što je Vijeće Agencije za tržišno natjecanje uvjetno dopustilo koncentraciju Agrokora i Mercatora, priopćeno je kako će povjerenik u slučaju Agrokorovog preuzimanja Mercatora biti konzultantska kuća PricewaterhouseCoopers, piše Poslovni dnevnik.

Kako je premijer istaknuo angažman PWC-a u Agrokoru trebao bi “dati jedan kompletno svježi pogled na financijska izvješća i poslovne knjige, a rezultati takve revizije bit će korisni i za ono što će poduzimati DORH”.

Nedugo nakon objave ove vijesti, iz Agrokora su poslali demantij koji prenosimo u cijelosti:

Prije svega ispravan citat, prema televizijskoj snimci, onoga što je predsjednik Vlade rekao je: «U izvješću će stajati i da se dobavljačima koji dostavljaju svoju robu Agrokoru isplaćuju sva dospjela potraživanja nakon 10. travnja, da je u kompaniji angažirana jedna od četiri ključne svjetske revizorske kuće, PriceWaterhouseCoopers koji nije imao nikakve veze s poslovanjem kompanije ranije i da daje jedan kompletno svježi pogled na financijska izvješća i poslovne knjige, a rezultati takve revizije će biti korisni i za ono što će poduzimati DORH.»

Iz navedenog je potpuno jasno da je predsjednik Vlade govorio isključivo o reviziji i činjenici da PwC kao jedna od četiri ključne svjetske revizorske kuće nikada nije radio reviziju Agrokorovih financijskih izvješća.

Izvanredna uprava Agrokora potvrđuje da PwC kao revizor nikada nije imao veze s poslovanjem kompanije i nikada nije radio reviziju financijskih izvješća i poslovnih knjiga.

O tome u kakvom je poslu savjetovanja Agrokora eventualno neka kompanija, koja je poslije postala dio PwC-a, navodno radila prije 22 godine izvanredna uprava u Agrokoru nema nikakvih saznanja, ali čvrsto potpisuje činjenicu da je PriceWaterhouseCoopers sada prvi puta angažiran kao revizor Agrokora.

Izvanredna uprava također je utvrdila da je u Agrokorovom preuzimanju Mercatora tvrtka PwC bila povjerenik koji je izvještavao Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja o provedbi mjera sudionika koncentracije o ispunjenju provedbe strukturnih mjera u obliku dezinvestiranja, uz precizno određene uvjete, odnosno da je nadzirala provedbu koncentracije u kojoj se Agrokor obvezao dezinvestirati 96 prodavaonica iz kombinirane mreže Konzuma i Mercatora. Iz navedenog je potpuno jasno da PwC niti u ovom slučaju nije radio reviziju financijskih izvješća Agrokora.

Agrokor d.d.
Izvanredna uprava

> Agrokor: Ukupni dug koncerna krajem ožujka ove godine 40,4 milijarde kuna

Iz koncerna Agrokor su jučer izvijestili da su krajem ožujka ove godine dugovanja Agrokora iznosila ukupno 40,41 milijardu kuna, od čega se najveći dio, 24,5 milijardi kuna odnosi na dug prema financijskim vjerovnicima.

U izvješću se također navodi da su s 31. ožujkom 2017. obveze Agrokora više za 6,7 milijardi kuna, nego što su pokazivali posljednji financijski izvještaji s kraja rujna 2016.

“U strukturi tog duga su 2 milijarde i 400 milijuna kuna novih zaduženja, dok je iznos od 3 milijarde i 700 milijuna kuna nedefiniran dug i ne zna se što je”, kazao je Ramljak. Potvrdio je da sada to istražuje revizorska kuća.

Upitan je li bivša Uprava izvlačila novac Ramljak je odgovorio da će biti zanimljivo vidjeti, onog trena kad mi završimo analizu i čišćenje imovine, tj. aktivne strane bilance. “Tada će se moći vidjeti i reći neke stvari, je li Uprava izvlačila novac ili nije. Za sada, kad imate samo kredite, obveznu stranu bilance onda vi vidite da su oni pokušavali frizirati bilancu ne prikazujući sve obveze koje ta grupa ima na sebi”.

Nije isključio mogućnost da je bilo izvlačenja novca na strani imovine, a potvrdio je da su se na osnovu friziranih financijskih izvješća ljudi iz Agrokora išli van zaduživati.

‘Ako će Sberbank davati kredite, zašto smo donosili lex Agrokor?’

Šef Agrokora Ante Ramljak ima sve manje vremena za pribavljanje stotinjak milijuna eura kredita kako bi mogao održati Agrokorove tvrtke iznad vode i nastaviti s restrukturiranjem. Nekoliko je mogućih scenarija za novo zaduženje – par stotina milijuna eura mogu mu posuditi domaće banke, uskočiti može i ruski Sberbank, ali i razni fondovi rizičnog kapitala koji bi rado uložili u takav visokorizični projekt ako im se obeća atraktivan prinos, navodi Tportal.

‘Postane li Sberbank opet glavni kreditor Agrokora, postavlja se pitanje svih pitanjima – zašto je Vlada Andreja Plenkovića uopće donosila lex Agrokor? ‘Ako smo donijeli taj zakon zato da se zaštitimo od loših ruskih utjecaja, a Most tvrdi da jesmo, zašto opet zovemo Sberbank da spašava? To znači da će oni opet dobiti najveći utjecaj’, rekla je tportalu ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek. Vizek pojašnjava kako donošenje ‘lex Agrokor’ zbog ograničavanja ruskih geostrateških interesa i pozivanje Sberbanka ‘znači da su naši policy makeri ili potpuno zbunjeni ili očajni’.

Podsjetimo, Ministar državne imovine Goran Marić optužio je Agrokor da je fiktivnim ugovorima o upravljanju ‘isisavao’ novac iz povezanih poduzeća: Agrokor je iz Leda, Jamnice, i Tiska izvukao milijarde kuna!

> G. Marić: Treba raskinuti štetne ugovore između Agrokora i povezanih društava

Goran Marić krajem travnja otkrio je da je u posjedu štetnih ugovora između Agrokora i povezanih društava čija je godišnja vrijednost dosezala 500 milijuna kuna, čime su svjesno uništavane tvrtke poput Jamnice, Leda i Tiska, jer je njihov novac odlazio u Agrokor – koji je imao i ima sjedište u Nizozemskoj (osobno Ivici Todoriću jer je ta nizozemska tvrtka u njegovu stopostotnom vlasništvu) – a oni nisu mogli plaćati dobavljače. Stoga se Marić založio da se obavi analiza cjelokupnog stvarnog stanja.

“Bilo bi dobro analizirati cjelokupno stvarno stanje. Očekujem da će izvanredni povjerenik odgovoriti tim zadaćima, ali očekujem i, primjerice, da se hitno raskinu, ako još nisu, svi štetni ugovori koje je “Agrokor” imao s povezanim društvima. Ne štetnim za “Agrokor”, nego štetnima za ta povezana društva. Jer, neka od tih društava plaćala su desetke milijuna kuna “Agrokoru”, a da protučinidbe zapravo prave nije bilo, odnosno protučinidba je bila u pomoći u upravljanju. Nažalost, to je bila takva pomoć da ih se dovelo u teškoće”, kazao je Marić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, dodajući kako nije bilo razloga, niti osnove ni za kakvo plaćanje “Leda”, “Jamnice” i “Tiska” “Agrokoru” godišnje 10, 20, pa i 50 milijuna kuna.

“Takvih je ugovora bilo otprilike 500 milijuna kuna godišnje. To trenutno treba raskinuti, jer zbog tih ugovora te tvrtke nisu mogle plaćati svojim dobavljačima nego su plaćale “Agrokoru”. Ovo nije iznenađenje za sve one koji se ozbiljno bave ekonomskim poslom. Ja sam još 2005. napisao da je bespredmetno pregovarati s nekim kompanijama u Hrvatskoj, a poslovno pregovaranje je preduvjet tržišnoga gospodarstva”, upozorio je ministar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.