Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je ovih dana podatke o ranim procjenama zasijanih poljoprivrednih površina. Podaci pokazuju da je pšenice zasijano na čak 30 tisuća hektara manje nego prošle godine.
Pšenica je zasijana na 141 tisuću hektara, odnosno 17,5 posto manje nego u 2023. godini, objavio je DZS. Podatak se odnosi na stanje 1. lipnja s kraja proljetne sjetve.
Glavni razlog značajnom smanjenju površina zasijanih pšenicom leži u njenoj niskoj otkupnoj cijeni.
“To pokazuje da poljoprivrednici ne rade napamet, nego da računaju što im je isplativo. Dio njih je izračunao da im je neisplativo sijati pšenicu”, kazao je za N1 Mato Brlošić, ratar i član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.
Nesigurnost zbog ukrajinske pšenice
Igor Mikulić iz Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Osijek također kaže da je niska cijena glavni razlog tom smanjenju, ali ističe i nesigurnost poljoprivrednih proizvođača u otkupu i tržišnim kretanjima.
“Ta nesigurnost prvenstveno je zbog ukrajinske pšenice. Čak i ako ona ne dođe na naše tržište, posredno utječe na poljoprivredne proizvođače i izvozna tržišta. Mi ionako imamo višak pšenice. Proizvedemo milijun tona, a treba nam oko 400 tisuća. No, problem je u tome i tragično je što smo obična sirovinska baza zapadnoj industriji”, napominje Mikulić.
Isti razlog navodi i Brlošić ističući da su ukrajinska i ruska pšenica u posljednje vrijeme preplavile tržište šire regije.
“Njihova je cijena i do 30 posto niža od cijena na zapadnim burzama. Naprosto su velike količine na tržištu. Dio tih količina došao je i u Hrvatsku, većinom u obliku brašna, ali i u Italiju. A 90 posto našeg izvoza pšenice išao je u Italiju. Sada se interes Talijana za našom pšenicom smanjio. Tako smo, na neki način, pretrpjeli dva udarca. Tržište nam je zasićeno, a na talijansko više ne možemo plasirati pšenicu po normalnim cijenama”, objasnio je Brlošić.
Nema razloga za poskupljenje kruha
Na to se laički nadovezuje pitanje hoće li sve to utjecati na cijene kruha u Hrvatskoj.
“Apsolutno neće. Baš suprotno, cijene finalnih proizvoda od brašna trebale bi padati, a ne rasti”, kaže Brlošić.
I Mikulić iz osječke komore HGK na pitanje hoće li zbog manje zasijane pšenice poskupjeti kruh, odmahuje rukom.
“Ma ne! Cijenu pšenice kod nas ne određujemo mi. Imamo viška pšenice, međutim to ničime ne utječe na njenu cijenu. Kada je 2022. izbio rat u Ukrajini, a cijene pšenice otišle u nebo i kod nas je tada poskupjela iako je dobro rodila i imali smo viškove. Cijene svih poljoprivrednih proizvoda formiraju se na burzama, uglavnom u Budimpešti i Parizu. Mi smo s našom proizvodnjom posve nebitni”, tumači.
Više suncokreta, šećerne repe, soje…
Dok su poljoprivrednici zasijali manje pšenice, povećane su površine zasijane drugim kulturama. Prema podacima DZS-a, oko 62.000 hektara je pod suncokretom, što je 3,3 posto više nego lani, a 11.000 hektara pod šećernom repom što je povećanje od čak 37,5 posto. Povećane su i površine pod sojom, kukuruzom te bobom, novom kulturom na slavonskim poljima.
“Poljoprivrednici itekako kalkuliraju što bi posijali i na čemu mogu više zaraditi. Šećerna repa je, recimo, jedna od isplativijih kultura. I jedini je poljoprivredni proizvod koji se 100 posto prerađuje u Hrvatskoj, što nije nevažno”, kazao je Brlošić.
I Mikulić napominje da su poljoprivrednici promijenili svoje sjetvene planove.
“Bilježimo veliki porast proizvodnje soje, tritikale (hibrid pšenice i raži), šećerne repe i suncokreta. Čak i uljane repice čije su površine godinama bile smanjivane, a ove godine su povećane”, dodaje.
Ključ poljoprivrednih problema, kaže Mikulić, u prerađivačkoj je industriji.
“Nije problem proizvesti poljoprivredne proizvode. Problem je nedostatak prerađivačkih kapaciteta. U tome smo tanki. Proizvedemo milijun tona pšenice, a samo 400.000 završi na našem tržištu”, kaže.
Kao primjer navodi podatak da čak tri četvrtine tjestenine uvozimo.
“Nemamo proizvodnju tjestenine, a to je najjednostavniji oblik prerade pšenice”, kaže.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
