Na Skupštini Dubrovačko – neretvanske županije u ponedjeljak će se u Dubrovniku održati rasprava i donijeti zaključak vezan uz najave gradnje termoelektrane na ugljen na području grada Ploča, najavljeno je na službenoj internetskoj stranici županije.
Sjednica je sazvana na zahtjev članova županijske skupštine na temu Posljedice izgradnje termoelektrane na ugljen u Pločama, kako bi se čuo stav županijske skupštine o izgradnji termoelektrane.
Izgradnja termoelektrane, za koju je HEP priznao da nije strateški interes HEP-a, već se radi o komercijalnom projektu, ovisi o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, jer izgradnja će biti moguća samo ako županija izmijeni prostorni plan.
Slična rasprava održala se početkom listopada u gradskom vijeću Grada Ploča, koje je tada donijelo odluku o provođenju referenduma 11. siječnja 2015. godine s referendumskim pitanjem: „Jeste li za izgradnju termoelektrane na ugljen na području grada Ploča’?”
Brojne građanske inicijative iz neretvanskoga kraja upozoravaju kako su lokalni referendumi obmana jer propadaju zbog rigorozne odredbe o izlaznosti barem 50 posto upisanih birača. To se dogodilo i s referendumom o golfu na Srđu, iako je velika većina Dubrovčana koji su izašli na birališta bila protiv projekta.
“O termoelektrani u Pločama ne bi se uopće smjelo razgovarati jer sama činjenica da je Vlada donijela akt po kojemu je zabranjeno graditi na takvom području, govori sve – ide se graditi silom”, istaknula je za narod.hr gradska vijećnica grada Ploča, županijska vijećnica Dubrovačko-neretvanske s liste MOST-a te koordinatorica inicijativa “Pravo na zdravi život“ i „Spasimo dolinu Neretve“ Ana Musa.
Osim što je lokacija Ploča, prema kriterijima Vlade za izbor lokacija za termoelektrane i nuklearne objekte, neprihvatljiva za TE, mnogi su drugi negativni učinci same TE na okoliš i stanovnike, koje se vide i iz studija rađenih za Plomin C, koja je puno manje snage, kazala je Musa.
Projekt TE u Pločama
Za projekt TE na ugljen od 800 MW, lokacija bi bila gotovo u urbanom dijelu grada, u samoj luci Ploče, upozorila je Musa.
Projekt vodi luka Ploče i njezina novoosnovana tvrtka Luka ploče energija. U tijeku je izrada studije utjecaja na okoliš, a iako nije završnena zagovornici projekta tvrde kako neće doći do onečišćenja zraka i zemlje kao što tvrde brojni ekološki stručnjaci.
Musa je pojasnila da projekt vrijedi milijardu i 300 milijuna eura, nije u strateškim dokumentima, već čisto privatni projekt umreženih i nepoznatih ljudi.
Dizali smo već dva prosvjeda, na prvome smo uspjeli zaustaviti da se na dnevni red GV stavi izmjena i dopuna PP DNŽ za TE Ploče, i to je bila velika pobjeda, a na drugom prosvjedu u svibnju, bilo je oko 2 i pol tisuće ljudi, i od tada se zagovornici ne javljaju u javnosti, ali rade i pripremaju teren, kazala je Musa.
„Termoelektrana na ugljen snage 800 MW izvor je ogromnih onečišćenja okoliša. Ta onečišćenja bitno, trajno i sve više dovode do srozavanja kvalitete života i ugroze ljudskoga zdravlja”, kazao je za narod.hr, prof.dr.sc. Stanko Uršić, fizikalni kemičar, pojasnivši najvažnija i najopasnija, no ne sva, onečišćenja i posljedice za Pelješac, deltu Neretve, makarsko primorje, Korčulu, Hvar te šire područje Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije te gospodarske i financijske aspekte: promašeni projekt i za Hrvatsku i za Ploče.
TE u Pločama ugrozila bi i uzgoj mandarina – našu najveću industriju na otvorenom, od koje u Neretvi živi više od 20 tisuća ljudi na više od 2000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
