Koordinator Udruge Franak Denis Smajo izjavio je u ponedjeljak kako zadiranje u kamatnu stopu, što je ministar financija Boris Lalovac najavio kako najizgledniju kratkoročnu mjeru za suzbijanje šoka od snažnog rasta tečaja švicarskog franka, za Udrugu Franak nije prihvatljivo rješenje te da oni i dalje inzistiraju na tome da privremena mjera bude vezana uz tečaj franka.
Ministar Lalovac jutros je, naime, na Hrvatskom radiju ustvrdio kako je zadiranje u kamatnu stopu zasad najizglednija kratkoročna mjera za suzbijanje šoka od divljanja švicarskog franka, ustvrdivši da je najveća odgovornost na bankama, koje moraju pronaći rješenje za novonastalu krizu.
U izjavi za Hinu Smajo je istaknuo kako njima takvo rješenje nikako ne odgovara te da se i dalje zalažu za moratorij na tečaj franka i da je to već i javio ministru financija.
“To nama nikako ne odgovara i to sam već javio gospodinu ministru, rekao sam da nam je to neprihvatljivo. Privremena mjera mora biti vezana uz tečaj, jer tek onda se može jednako odnositi na sve građane, a igranje s kamatama većini ne donosi nikakvu korist, ali je bitno naglasiti da ta privremena mjera nije ništa. Tražimo konkretne, dugoročne mjere, a ta privremena mjera bi nam samo trebala dati nekih dva tjedna vremena da se usuglasimo tako da ljudi ne plaćaju uvećane anuitete”, kazao je Smajo.
Naglasio je i kako u Udruzi Franak kao najbolje rješenje vide konverziju kredita vezanih uz CHF u kunske kredite.
“Mi tražimo da se izvrši konverzija u kunske kredite, a i ekonomski su stručnjaci potvrdili da to ne bi bio nikakav problem”, izjavio je Smajo.
Iz Udruge Franak su najavili i kako bi se u utorak o toj temi trebao održati sastanak s predstavnicima Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke (HNB) i poslovnih banaka, no Smajo to informaciju nije mogao potvrditi.
“Iz sata u sat se mijenja situacija, još nemamo potvrdu tog sastanka, ali mi smo u stalnom kontaktu, važno je da članovi Udruge to znaju”, kaže Smajo.
Pritom ističe da s HNB-om u toj udruzi nikada nisu imali nikakav sastanak niti su u ikakvom kontaktu “što dovoljno govori o njihovoj ulozi u ovoj zemlji”.
Za slučaj da taj sastanak ne rezultira zadovoljavajućim rješenjem, iz Udruge Franak putem svoje facebook stranice članove pozivaju na pripreme za prosvjede.
“Skupljamo bazu članova koji su spremni ići na prosvjede ako će to biti potrebno, jer ovi prvi prijedlozi su nam katastrofalni i smatramo da nas akteri priče nisu uopće ozbiljno shvatili, tako da preventivno pripremamo sve”, kazao je Smajo.
U postu na facebook stranici Udruge Franak tijekom prijepodneva se, naime, članove Udruge poziva da se jave svojim lokalnim koordinatorima, krenu u izradu transparenata, ali i uplate članarinu, kako bi pomogli u financiranju daljnjih akcija Udruge Franak.
Pritom navode da je “situacija alarmantna i moramo svi biti svjesni da ukoliko se ne usvoje naši zahtjevi velikom broju građana će biti ugrožena egzistencija i mnogi od njih će ostati bez svojih domova”.
Lalovac: najizglednija kratkoročna mjera kamatna stopa
Ministar financija Boris Lalovac u ponedjeljak je u Poslovnom tjednu Hrvatskog radija kazao da je zadiranje u kamatnu stopu zasad najizglednija kratkoročna mjera za suzbijanje šoka od divljanja švicarskog franka, ustvrdivši da je najveća odgovornost na bankama, koje moraju pronaći rješenje za novonastalu krizu, ali i da je ovo tek početak, jer će morati doći i do dugoročnog rješenja, kako bi se konstantna kriza oko tečaja švicarca jednom zauvijek završila.
Veliku pomoć pritom Lalovac očekuje i od Hrvatske narodne banke, koja se još uvijek nije oglasila po tom pitanju, a najavio je da će se prve kratkoročne mjere znati do kraja ovoga tjedna.
Na pitanje najizglednijeg scenarija kratkoročnog razrješenja krize oko švicarskog franka Lalovac je rekao da je najrealnije diranje u kamatnu stopu, no utjecaj toga neće biti svima isti, već će ovisiti o tome u kojem je stadiju otplata kredita, je li pri kraju ili do isteka kredita ima još deset ili dvadeset godina.
“Drugi scenarij je fiksiranje tečaja, no treba vidjet kakav će to efekt imati u konačnici, kako će na to reagirati HNB, tko će nadoknadit razliku i slično, tako da mogu reći kako još tražimo najefikasniji model rješenja”, izjavio je Lalovac.
Fiksiranja tečaja mu je ipak manje vjerojatnija solucija jer tvrdi da bi se u tom slučaju snažno morala uključit HNB. HNB, tvrdi Lalovac, zasad radi razne simulacije, dubinski analizira koliko je dužnika u kojoj skupini, no sa guvernerom Vujčićem nije dogovorio rješenje.
“Diranje u kamatnu stopu je najelegantnije, najbrže i najjednostavnije rješenje. Može brzo proći kroz Vladu i Sabor, a rješenje se može donijeti do kraja mjeseca. To je lakše i za poslovne banke, to je nekakav scenarij gdje Vlada samim zakonskim rješenjima brzo može utjecat na novonastalu krizu”, kazao je.
Ponovio je, međutim, kako ne zna kolika bi bila kamata. Po njemu bi to, naime, ovisilo o ročnosti, odnosno o tome koliko je preostalo do otplate duga. Najzadovoljniji bi svakako bili oni korisnici kredita u švicarskim francima kojima do otplate duga ostaje od 15 do 20 godina, a gdje je udio kamate veći, a takvih je i najviše, ustvrdio je.
Najavio je i mogućnost da se ne ide u promjenu zakona no samo ukoliko banke same ponude, odnosno ako se dogovore, nekakvu kamatnu stopu koja će se jedinstveno primjenjivati na sve.
Sve je, međutim, kako kaže Lalovac, još uvijek otvoreno, jer banke su još uvijek relativno razjedinjene i one moraju vidjeti kako će razne opcije utjecat na njihove bilance.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
