Čini se razumljivim da odluka ESB-a o početku ciklusa pada kamatnih stopa upućuje na smanjivanje troška zaduživanja, ali situacija s postojećim stambenim kreditima malo je kompleksnija.
Kako Nacionalna referentna stopa (NRS) nastavlja rasti, premda ne dinamikom koja se mogla očekivati, klijenti banaka s kreditima vezanim uz promjenjive kamatne stope svakako će dobivati obavijesti o povećanju troška otplate, piše Jutarnji list.
HNB je ovih dana objavio podatke prema kojima je šestomjesečni NRS1 za fizičke osobe u prvom tromjesečju iznosio 0,34 posto, što je za 0,3 postotna boda više nego u istom razdoblju lani.
Istodobno, tromjesečni NRS1, koji brže reagira na promjenu troškova izvora financiranja, dosegnuo je 0,42 posto. To je posljedica rasta kamatnih stopa na depozite i udjela oročenja u ukupnim depozitima.
Nove brige s kreditima
Stoga se u ovoj godini, kaže Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, može očekivati porast kamatnih stopa na kredite vezane uz NRS. To će se odraziti na sve postojeće stambene kredite s promjenjivim stopama, a uz vremensku odgodu i na porast zakonskih ograničenja koja vrijede za promjenjive kamatne stope.
>Vrhovni sud donio prvu odluku o kreditima u ‘švicarcima’
Upravo zbog tog zakonskog ograničenja (posljednji izračun 3,73 posto) do sada nisu rasle kamatne stope na postojeće kredite stanovništvu vezane uz Euribor. To ujedno znači da se ni u fazi pada tog parametra ne može očekivati smanjenje kamata.
“Upravo suprotno, ukoliko se zakonska granica poveća, kako se više tržišne kamatne stope budu postupno prenosile na prosječnu kamatnu stopu na sve stambene kredite, ti bi krediti mogli nešto i poskupjeti”, objašnjava Šošić.
Simulacija mogućeg porasta NRS-a pokazala je da većini dužnika zbog toga ipak neće znatnije porasti rate. U scenariju porasta za 0,7 postotnih bodova (koliko je krajem 2023. iznosila razlika prosječne kamatne stope na kredite ugovorene uz NRS i zakonskog ograničenja), analiza HNB-a pokazuje da bi otplate porasle manje od pet posto za 80 posto stambenih kredita i 99 posto nestambenih.
Oko 25 tisuća građana sa stambenim kreditima vezanima za Euribor
Vlasnika stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom je oko 89 tisuća, pri čemu ih je oko 25 tisuća vezano uz Euribor, a ostali su mahom uz NRS. U slučaju ostalih kredita, ponajprije gotovinskih nenamjenskih, promjenjivu kamatnu stopu ima oko 212 tisuća dužnika, od čega oko 26 tisuća uz Euribor.
Novi krediti stanovništvu banke uglavnom odobravaju uz fiksne kamatne stope, dijelom da bi zaobišle zakonsko ograničenje kamate za promjenjive kamatne stope. Kako napominje Šošić, one bliže prate dugoročne tržišne stope, poput prinosa na državne obveznice. Stoga se smanjenje Euribora na njih, također, neće odraziti.
>(VIDEO) ‘Građani moraju dobro razmisliti o stambenim kreditima, to je doživotna obveza’
“No, i dugoročne se stope smanjuju pod utjecajem istih čimbenika. Stoga je u pojedinim članicama europodručja već vidljivo blago smanjenje kamatnih stopa na stambene kredite, a taj trend mogli bismo uskoro vidjeti i na našem tržištu”, kaže Šošić.
Smanjenju kamatnih stopa pridonijelo i ponašanje klijenata
Razlog zbog kojeg NRS nije povećan još i više, a time i trošak otplate kredita vezanih uz promjenjivo kamatnu stopu, u tome je što su štediše bili manje skloni oročavanju depozita nego što se očekivalo. Kamatne stope na oročene depozite stanovništva znatnije su porasle tek početkom posljednjeg tromjesečja 2023.
No, očekujući promjenu ključnih stopa ESB-a, neke su banke posljednjih mjeseci već spustile depozitne stope. Tako su u travnju poduzeća oročavala svoja sredstva uz prosječnu kamatnu stopu od 3,2 posto i stanovništvo uz 2,2 posto. To je na 13 odnosno 30 baznih bodova nižoj kamatnoj stopi u odnosu na najvišu razinu dosegnutu u studenome prošle godine, navode u HNB-u.
Smanjenju prosječnih kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva pridonijelo je i ponašanje klijenata. Oni su početkom četvrtog tromjesečja 2023, narednih mjeseci u sve većem broju prihvaćali niže kamatne stope u bankama.
To je dovelo najprije do stagnacije prosječne kamatne stope na oročene depozite, a onda i blagog smanjenja. “U uvjetima velike inercije depozita, ni banke nemaju mnogo motiva boriti se za povećanje udjela na tržištu depozita”, kaže Šošić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
