Rast cijena nekretnina i najava većih kamata na stambene kredite mnoge mlade baca u očaj. Sve je teže do vlastite nekretnine. Tome pridonosi i činjenica da ih i nakon fakulteta, čak 75 %, ima primanja niža od 1000 eura te su ili kreditno nesposobni ili su iznosi koje mogu dobiti nedovoljni za kupnju vlastita doma.
Cijena četvornog metra u Zagrebu oko 2450 eura
Severina Ivanišević majka je djevojčice Lu, a drugo je dijete na putu. Njezinoj obitelji probleme je zadala kupnja vlastita doma. Iako ih je posao vezao za Zagreb, ondje zbog previsokih cijena nisu uspjeli pronaći nekretninu, prenosi HRT.
“Ja sam stvarno bila otvorena za sve moguće opcije, čak i malo van Zagreba. Otišla sam zapravo jako tužna i ljuta”, kazala je Ivanišević.
Zagreb su zamijenili Donjim Bogićevcima, 20-ak km od Nove Gradiške i 150 km od Zagreba. Za 8.000 eura kupili su kuću i dosta zemlje.
>Podivljale cijene: Provjerite za koliko su nekretnine u godinu dana poskupjele
“Ne želim vilu, želim skromno da imamo mi svoju sobu i djeca jednu sobu. Dakle, to je sad apsolutno onemogućeno, za nekoga tko želi živjeti srednji stalež”, dodaje Ivanišević.
Dok je cijena metra četvornog u Zagrebu oko 2450 eura, čini se da je Slavonija na rasprodaji.
“Možemo reći da za uređeni stan u centru grada, s jednom spavaćom sobom, možete dobiti trosobni stan na rubnim dijelovima grada”, kazao je Luka Prica, vlasnik agencije za nekretnine.
Dodaju i kako se ne očekuje pojeftinjenje nekretnina, nego eventualno stabilizacija cijena koje su trenutačno za mnoge mlade obitelji neprihvatljive.
Raste i najamnina
Rastu i cijene najma, a mnogima se najamnina izjednačila s potencijalnom ratom kredita. Zato se na kupnju odlučio i 29-godišnji inženjer prometa Marino Marković, koji je stan tražio više od godinu i pol. Najapsurdnijim smatra to što su cijene stanova bile iste u starim zgradama, kao i u novogradnji. Dapače, kaže, u zgradi staroj 30 godina tražili su čak i više, po 2000 eura za kvadrat stana.
Uz prihvatljiv kredit našao je i prihvatljiv stan, njegova potraga za domom ima sretan završetak jer su ključevi u rukama.
Iz HNB-a upozoravaju da treba dobro razmisliti prije dizanja stambenog kredita i ne pristajati na ratu višu od vlastitih mogućnosti.
“Potrošači otprilike 30% svog dohotka moraju izdvajati na otplatu tog kredita u trenutku odobravanja, no postoji jedan dio klijenata banaka tj. novih dužnika koji čak i više od 40% svog dohotka moraju izdvojiti na otplatu kredita”, kazala je Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a. Njih je oko 20 posto i žive rizik koji ni sigurnost vlastitog doma ne može umanjiti.
