Turistička sezona u Hrvatskoj tradicionalno započinje uskrsnim vikendom. Tada našu obalu, a sve više i unutrašnjost preplavljuju tisuće turista dominantno iz inozemstva. Tradicionalno su nam najbrojniji gosti Nijemci, Austrijanci i Slovenci, potom slijede Poljaci i Česi, a u posljednje vrijeme nisu rijetkost ni turisti iz udaljenijih krajeva poput SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Kine, Koreje, Australije…
>Hrvatska proglašena najsigurnijom zemljom, Cvrtila: To je u ključno za turizam
Uskrsni početak turističke sezone radnici u turizmu s nestrpljenjem očekuju jer on, u pravilu, determinira uspješnost cijele turističke sezone pokazujući obećavajuće ili razočaravajuće trendove. Osim njih ravnodušni ne mogu biti ni političari jer je turizam najvažnija ekonomska grana Hrvatske te se priljev novaca od turističke sezone ili nedostatak istog na državnom proračunu itekako osjeti. Uz to, ove bi godine, zbog specifične političke situacije i zahuktale kampanje, (ne)uspješnost uskrsnog turističkog vikenda mogla postati važna politička tema.
Turistička 2024.
Ovogodišnje brojke Državnog zavoda za statistiku o dolascima i noćenjima turista dostupne su zasad samo za siječanj. One nam govore da je turistička 2024. otprilike na razini prethodne godine.
U siječnju 2024. ostvarena je 231 tisuća dolazaka i 594 tisuće noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima, što je za 1,0% više dolazaka, ali za 1,2% manje noćenja u odnosu na siječanj 2023. Od ukupno ostvarenih 594 tisuće noćenja turista, 42,3% ostvarili su domaći turisti, a 57,7% strani turisti.
Domaći turisti ostvarili su 113 tisuća dolazaka te 251 tisuću noćenja u siječnju 2024., što je za 0,8% manje dolazaka i za 0,7% manje noćenja u odnosu na siječanj 2023.
Strani turisti ostvarili su 118 tisuća dolazaka te 343 tisuće noćenja u siječnju 2024., što je za 2,9% više dolazaka, ali za 1,6% manje noćenja u odnosu na siječanj 2023.
>Brnjac: Turizam nikad ne smije biti izlika za devastaciju prostora i okoliša
Turisti iz Slovenije ostvarili su najviše noćenja stranih turista u siječnju 2024., i to 47 tisuća noćenja, što je 13,6% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U siječnju 2024. turisti iz Slovenije ostvarili su za 8,1% manje noćenja nego u siječnju 2023. Najviše su noćili u Istarskoj (50,8%) te u Primorsko-goranskoj županiji (16,3%).
Slijede noćenja turista iz Njemačke (10,4%), Austrije (10,3%), Italije (8,9%) te Bosne i Hercegovine (7,4%). Svi turisti iz spomenutih zemalja ostvarili su manje noćenja u siječnju 2024. nego u siječnju 2023., osim turista iz Bosne i Hercegovine, koji su ostvarili za 3,8% više noćenja.
Grad Zagreb ostvario je najviše noćenja turista u prvom ovogodišnjemu mjesecu, i to 133 tisuće noćenja, što je 22,4% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj.
Nakon Grada Zagreba županije s najviše ostvarenih noćenja jesu Istarska (123 tisuće noćenja) te Primorsko-goranska županija (92 tisuće noćenja).
>Ekonomski stručnjak Jurčić: Turizam je istovremeno hrvatski blagoslov i hrvatsko prokletstvo
Dobri pokazatelji
U siječnju 2024. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 295 tisuća putnika, što je za 9,9% više nego u siječnju 2023., kada je ostvaren promet od 269 tisuća putnika.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 247 tisuća putnika, što je porast od 12,5% u odnosu na siječanj 2023., kada je prevezeno 220 tisuća putnika. Slijedi zračna luka Split, s 29 tisuća prevezenih putnika, što je pad od 7,6% u odnosu na siječanj 2023., kada je prevezena 31 tisuća putnika, te zračna luka Dubrovnik, s 15 tisuća prevezenih putnika, što je porast od 9,0% u odnosu na siječanj 2023., kada je promet iznosio 14 tisuća putnika.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u siječnju 2024. iznosio je 4 898, što je porast od 6,8% u usporedbi sa siječnjem 2023., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 4 584.
Osim podataka o broju letova, u korist dobroj turističkoj sezoni idu i najave turističkih djelatnika. U izjavi za RTL Ivan Sarajlić glasnogovornik hotelske grupacije rekao je da im je stupanj rezerviranosti smještajnih jedinica za uskrsni vikend oko 90%.
Također, dobar pokazatelj je svakako taj što je Hrvatska i dalje u samom vrhu svih relevantnih istraživanja o sigurnosti. Po jednoj takvoj listi, koju je nedavno objavio Numbeo – mrežna baza podataka o troškovima i kvaliteti života, Hrvatska je proglašena najsigurnijom europskom zemljom za hodanje ulicama noću.
>Turizam tjera ovce iz sela: Zbog prijava susjeda mora maknuti stoku od koje živi
Ono što je najbitnije kako za uskrsni vikend tako i za cjelokupnu turističku sezonu jest vrijeme. Turisti iz susjednih zemalja koji su nam i najbrojniji posjetitelji često se tek u zadnji tren odlučuju za putovanje upravo na temelju dobre vremenske prognoze. Ohrabruju zato dugoročne meteorološke prognoze koje govore da će 2024. biti iznadprosječno topla uz pregršt sunčanih dana.
Kakva je bila turistička 2023.
Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u 2023. godini ostvareno više od 20.6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja, što u odnosu na 2022. predstavlja rast od 9 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima.
Dodajmo kako navedeni ukupni rezultat svih smještajnih kapaciteta u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata, dok je u samim komercijalnim objektima, odnosno hotelima, kampovima i objektima u domaćinstvu u odnosu na 2019. godinu ostvaren rast u noćenjima od 1,2 posto.
Najviše noćenja ostvareno je u Istri (30 milijuna noćenja, što je +2% u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (20.2 milijuna noćenja, što je +3% u odnosu na 2022.) te na Kvarneru (18.5 milijuna noćenja, što je +1% u odnosu na 2022.) piše Novi list.
Gledano prema tržištima, u prošloj su godini najviše noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke (23.6 milijuna noćenja), Hrvatske (13 milijuna noćenja), Slovenije (10.6 milijuna noćenja), Austrije (8.4 milijuna noćenja), Poljske (6.7 milijuna noćenja), Češke (5.5 milijuna noćenja), Italije (4.2 milijuna noćenja), UK-a (3.7 milijuna noćenja), Mađarske (3.6 milijuna noćenja), Slovačke (3.3 milijuna noćenja) te Nizozemske (3.1 milijun noćenja).
