(VIDEO) Prof. dr. sc. Dekanić: ‘LNG terminal je i politički i gospodarski projekt’

Foto: Snimka zaslona

Vlada tvrdi da je plutajući LNG terminal kod Krka iznimno važan za energetsku neovisnost i sigurnost Hrvatske, protivnici tvrde da je ekonomski neisplativ i ekološki štetan. Može li ovaj strateško-politički projekt s vremenom postati komercijalan? Zašto za sada nema dovoljno interesa za zakup kapaciteta? Je li naša energetska politika u sektoru plina svedena na grubu opreku između američkog i ruskog interesa i utjecaja?

Na ta i druga pitanja u Otvorenom HRT-a odgovaraju direktorica tvrtke LNG Hrvatska Barbara Dorić, energetski savjetnik općine Omišalj Ognjen Antunac, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, predsjednik Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku HAZU-a akademik Mirko Zelić i profesor Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu.

“Sve je stvar tržišta. Trenutno imamo sreću pa proizvodimo 40 posto za vlastite potrebe, ali sve više ovisimo o ruskom plinu. Naša proizvodnja pada stopom od 8 posto godišnje. LNG je alternativni pravac kojim ćemo to riješiti. Idealan je primjer Litve u kojoj je nakon diversifikacije – cijena plina pala za 30 posto”, kazala je Barbara Dolić.

“Sigurnost opskrbe i države ne možete temeljiti na uvozu energenata. Drago mi je da se konačno krenulo u obnovu ugljikovodika u Hrvatskoj. Ima još potencijala i istraživanja su trebala početi još prije 10 godina, da bi danas imali neke rezultate. RH ima preko 900 milijuna tona ekvivalenata naftnih potencijala. A ukapljeni plin će uvijek biti skuplji”, kazao je akademik Mirko Zelić.

Tome se usprotivila Barbara Dorić koja je dodala da u Krk može doći iz cijelog svijeta osim iz Australije, i dolazit će onaj koji je povoljniji. Zelić se upitao je li se zna po kojoj će se cijeni plin kupovati, a po kojoj cijeni i kome. Dekanić je kazao kako se cijena plina ne može sa sigurnošću znati.

“Moramo biti svjesni da se svi energetski projekti rade za najmanje 10 godina unaprijed. Ugljikovodici će sigurno imati veliki udio u potrošnji energije idućih 20 godina. Ovaj je projekt, kao i svaki energetski – i politički i gospodarski”, kazao je Igor Dekanić.

“Nisam siguran da će na duže vrijeme ukapljeni plin biti skuplji”, rekao je Marijan Krpan. Upozorio je na velika otkrića polja plina u Mediteranu od “nekoliko stotina trilijuna kubičnih stopa”. Hrvatski LNG može na tome kapitalizirati svoju poziciju, smatra te dodaje kako su novi natječaji za plinska polja otvoreni i u Libanonu, koji se smatra ‘malim Katarom’.

Ognjen Antunac napomenuo je kako Omišalj nije protiv LNG-ja – nego protiv plutajućeg LNG-ja.

“Ako je divesifikacija cilj – onda postoje puno fleksibilnija tehnička rješenja. S plutajućeg LNG terminala ne možete raditi bunkering – punjenje brodova gorivom. Mi svašta u svijetu prvi radimo, prvi smo kupili taj brod, kojega drugi unajmljuju i štošta”, dodao je.

Barbara Dorić je kazala kako se terminal radi u fazama. Prva faza je plutajući LNG, zatim u drugoj se ide na kopneni, a u trećoj na kopneni s većim kapacitettom.

‘Najskupljaja energija koje nema’

Činjenicu da su dosad samo Ina i HEP zakupili tek 20 posto kapaciteta LNG-ja komentirao je Dekanić riječima: “Najskuplja je ona energija koje nema, a nema ni razvijenog i dobrog turizma bez dobre energije. Dorić je kazala kako je ostvarenje 20 % kapaciteta dovoljno da bi se s projektom nastavilo.”
Ognjen Antunac je ustvrdio kako Omišalj neće imati nikakve koristi od terminala.

“Finci su napravili kopneni terminal s istim kapacitetom i cijelom infrastrukturom za 100 milijuna eura. Na Tenerifima također za 260 milijuna eura. Zašto smo se uhvatili plutajućeg LNG-ja? Brod će raditi 10 godina i neće uspjeti izgenerirati sredstva za iduću fazu”, dodao je.

Voditelj je iznio podatak da u EU-u postoji 26 LNG teminala, tri su plutajuća i svi rade ispod kapaciteta isplativosti.
“Kad LNG bude izgrađen i kad bude predstavljao ulaznu točku u europski plinski sustav, siguran sam da će iskorišteni kapacitet biti veći”, kazao je Marijan Krpan.

Barbara Dorić je kazala kako mogu garantirati da građani neće plaćati ‘sos naknadu’ veću od 35 kuna godišnje, a na cijenu plina bi utjecala 1 posto, maksimalno.

Mirko Zelić je kazao kako se LNG radi u najnepovoljnijim uvjetima i okruženju. Zanima ga tko će kupovati plin. Smatra da će Rusi namjerno sniziti cijenu svog plina. Antunac je također kazao kako “ne može LNG biti toliko jeftin da ruski plin ne bude jeftiniji. Sa suprotne strane su im odgovorili da će onda tražiti povoljnijeg konkurenta.

Izvor: narod.hr/HRT