“Europska komisija je daleko od kompetentnosti i onoga što treba. Ako bi oni znali upravljati ekonomijom, onda Europska unija ne bi bila u takvom katastrofalnom stanju, a mi moramo slušati jer smo poniženi u svakom pogledu pa i u pogledu ekonomske politike. Oni nude nastavak reformi, a mi smo na rubu smrti i na korak smo do ponora iz kojega nema povratka”, rekao je profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Drago Jakovčević komentirajući osam preporuka Europske komisije koje Vlada mora provesti do 2016. godine.
“Nastavak takvih reformi koje srećom nisu provedene, a da su provedene onako kako oni traže, značilo bi još smanjenja mirovina i smanjenja plaća, povećanje nezaposlenosti… To je strašna i predatorska politika koju mi osjećamo, ali njih to ne zanima i mi smo za njih nezanimljiva regija u smislu ekonomije”, rekao je Jakovčević te dodao kako je Hrvatska zanimljiva samo “kao oaza jeftine radne snage i prirodnih ljepota gdje oni mogu dolaziti uživati”.
Jakovčević smatra kako Vlada mora imati kompetenciju, viziju i na temelju vizije napraviti strategiju i politiku da parira i kaže kako takve projekcije Hrvatskoj ne odgovaraju.
“Međutim, ova Vlada provodi sve što oni kažu i zato jesmo tu gdje jesmo. Dakle, mi moramo imati jednu kompetentnu i stručnu Vladu s timom stručnjaka i znanstvenika koji će njima parirati i reći ono što Hrvatskoj odgovara”, ističe Jakovčević.
“Ne mogu isti kriteriji biti za Njemačku koja ima fantastičnu produktivnosti i koja ima ne znam koliko desetaka tisuća eura po glavi stanovnika i koja ima minimalnu plaću recimo 18 eura, a Hrvatska 5 eura. To je neusporedivo i uz ovakav tečaj koji bi trebao nivelirati i komparirati produktivnosti, bilo da je riječ o proizvodnoj ili društvenoj produktivnosti, a mi to nemamo i mi smo zamrznuli tečaj”, rekao je Jakovčević te napominje kako Hrvatska treba radikalno promijeniti smjer ekonomske politike ako se želi izvući iz krize.
Jakovčević je komentirao posebno preporuke koja se tiče banaka, koja govori kako treba dopuniti reviziju kvalitete imovine i testiranje otpornosti na stres Europske središnje banke iz 2014. i pokrenuti sveobuhvatnu provjeru portfelja namijenjenu posebno hrvatskom financijskom sektoru, s naglaskom na bitne portfelje koji nisu obuhvaćen postupkom Europske središnje banke, koja uključuje ključne srednje i male banke.
“Radi se o stres scenarijima koji podrazumijevaju nastavak pada gospodarske aktivnosti, porast loših plasmana i porast ispravaka vrijednosti. Hrvatski financijski sustav može to izdržati zbog toga jer je kod nas adekvatnost kapitala minimalna po zakonu 12 posto, a u Europskoj uniji 8 posto. Mi imamo 50 posto zahtijevani minimalni kapitalni koeficijent. On je sad negdje u Hrvatskoj realno oko 20 posto. Prema tome, naše su banke u prednosti u odnosu na svoje majke čak jer su bile spriječene u investiranju, odnosno kreditiranju”, rekao je Jakovčević te dodao kako je “to znak da naprosto ne razumiju nas te bi trebali natjerati banke da se ponašaju protuciklično što znači da sada u uvjetima teške recesije, a vjerojatno smo najgora ekonomija u svijetu jer tonemo pet godina zaredom, da potaknu gospodarstvo time što će odobravat kredite onima koji su ostali na životu”.
“Ako se najlošiji krediti odobravaju na vrhu ciklusa, onda treba okrenuti tezu pa reći da se najbolji krediti odobravaju na dociklus. Znači, sve što sad banka odobri, dobro je ako se pokrene gospodarstvo”, dodao je Jakovčević.
“Pročitao sam negdje o pregledu udjela loših plasmana koji je u Njemačkoj 3 posto, a u Hrvatskoj 15 posto. Gdje god je gospodarstvo bolje, tu su krediti kvalitetniji. Znači, kreditni portfelj banaka je u izravnoj vezi s kvalitetom gospodarske strukture, odnosno gospodarstva. To naši analitičari, a još više političari nikako ne razumiju i onda slušaju ovakve komentare od EK koja, vjerujem, iznosi stavove koji nisu sami, a nemaju veze o ekonomiji”, napomenuo je Jakovčević.
Jakovčević se osvrnuo i na preporuku koja govori kako bi do kraja 2014. godine Hrvatska trebala provesti reviziju sustava poreza i naknada te predstaviti plan djelovanja kako bi se poboljšala ponovna aktivacija neaktivnih i nezaposlenih osoba.
“To su te floskule. Oni su cijelo vrijeme govorili povećajte poreze, ovi su povećali poreze, a ne znaju Lafferovu krivulju koja pokazuje odnos između porasta poreznih stopa i gospodarskog rasta. Kad se dođe do vršne točke u kojoj nakon povećanja poreza pada, treba prestati sa povećanjem poreza i smanjivati – pa to su temelji makroekonomije!”, rekao je Jakovčević.
Istaknuo je kako su preporuke općenite i “pisane od ljudi koji žive u obijesti i imaju visoke plaće, a nisu osjetili krizu jer su administracija koja nikad ne osjeća krizu kad nije na tržištu”.
Europska komisija smatra kako bi Hrvatska trebala poboljšati poreznu disciplinu, osobito dodatnim jačanjem učinkovitosti porezne uprave na što je Jakovčević dodao kako je to “fiskalna blagajna”uništila te analiza uopće nije napravljena.
“Koliko ljudi je odustalo od daljnjeg biznisa, otpustilo ljude jer ne mogu plaćati legalno sve jer ako nema “sive ekonomije”, neki biznisi ne mogu postojati. To su potpuno neinformirana stručna tijela koja su donijela stručne odluke, a ne znaju detalje i to je strašno”, smatra Jakovčević.
“Hrvatska je minorna zemlja, minornog značaja i financijskog sustava ako uzmete da je broj naše ukupne populacije jednak broju nezaposlenih u Francuskoj. Mi smo nebitna i sporedna zemlja za njih, a nismo u eurozoni pa ne možemo ni ugroziti euro”, zaključio je Jakovčević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
