Svečanom akademijom Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) u vukovarskom Hrvatskom domu u četvrtak je obilježena 23. obljetnica od najveće razmjene zarobljenika kod osječkog prigradskog naselja Nemetina, u kojoj je 14. kolovoza 1992. iz logora na slobodu pušteno 714 hrvatskih branitelja i civila.
Službeno nepriznati
Kroz srpske koncentracijske logore u Domovinskom ratu prošlo je oko 30.000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila različite životne dobi, spola i vjere. Prošli su torture u logorima, koji su 1991. i 1992. godine bili na okupiranim područjima Hrvatske, kao i na teritoriju Srbije, BiH i Crne Gore, kazao je predsjednik HDLSKL-a Danijel Rehak, upozorivši da je većina logoraša službeno nepriznata jer ih nije evidentirao Međunarodni crveni križ.
Po njegovim riječima, status logoraša država je priznala za tek nešto više od 8.000 zatočenika, od kojih su neki bili zatočeni jedan dan, drugi tjedne ili mjesece, a najduže je u logoru bila tzv. somborska grupa, 707 dana. “Imamo podatak da je najmlađi zatočenik bilo dijete od šest godina, dok je najstarijem bilo više od 90 godina”, naveo je Rehak, ističući kako je u logorima ubijeno tristotinjak zatočenika.
Podsjetio je da je HDLSKL prije devet godina u Srbiji pokrenuo tužbu zbog zatočeništva i stradavanja branitelja i civila u logorima, te najavio da će Društvo najesen tužbu protiv Srbije podnijeti i u Hrvatskoj.
Svečanoj akademiji nazočio je i ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić, također zatočenik srpskih koncentracijskih logora, koji je zahvalio svim Osječanima koji su 1992. zatočenike dočekali na razmjeni.
‘Srbija prvo mora priznati agresiju’
“Čujemo ovih dana iz Srbije nekakve poruke da bi bilo zajedničko obilježavanje dana stradavanja, što u Hrvatskoj neće naići na negodovanje i neodobravanje, međutim da bi se to postiglo potrebno je ispuniti i neke preduvjete. Jedan od tih preduvjeta je, naravno, pitanje nestalih, pitanje vraćanja kulturnog blaga, minska polja, a jedno od pitanja je i priznanje agresije i da smo mi, koji smo danas ovdje, živi svjedoci da smo bili zatočenici u Srbiji”, kazao je Matić. Napomenuo je kako Srbija već 24 godine opovrgava da su njenom teritoriju postojali logori.
U odvojenom protokolu, počast stradalima u Domovinskom ratu su na Memorijalnom groblju Domovinskog rata polaganjem vijenca i paljenjem svijeća odali članovi Udruge hrvatskih branitelja Vukovara zatočenika srpskih koncentracijskih logora, koja djeluje pri Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara.
Nakon svečane akademije, organiziran je i odlazak u Nemetin, gdje su podno spomen obilježja položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na taj događaj, ali i sve žrtve srpskih logora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 u vukovarskom Hrvatskom domu u četvrtak je obilježena 23. obljetnica od najveće razmjene zarobljenika kod osječkog prigradskog naselja Nemetina, u kojoj je 14. kolovoza 1992. iz logora na slobodu pušteno 714 hrvatskih branitelja i civila.){kind=link}