3 činjenice o HDZ-ovom koalicijskom partneru HNS-u

Zagreb, 21.03.2017 - Svečano otvorenje novog putničkog terminala Zračne luke Franjo Tuđman. Na fotografij Andrej Plenković, Ivan Vrdoljak, Željko Reiner. foto HINA/ Daniel KASAP / dk

Već dulje od dvije godine Hrvatska narodna stranka dio je vladajuće koalicije. No, ne voljom birača, koji joj na izborima poklanjaju iznimno malu podršku, nego zahvaljujući političkoj trgovini s vladajućim HDZ-om.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Donosimo neke činjenice o HNS-u.

1. Stranka ima podršku tek 2,6% birača

Na proteklim europarlamentarnim izborima, HNS je osvojio tek 27.958 glasova izašlih birača, odnosno 2,6 %. Unatoč tako maloj podršci birača, zahvaljujući koaliciji s vladajućim HDZ-om, stranka u Vladi trenutno drži čak dva ministarstva, Ministarstvo graditeljstva na čelu s Predragom Štromarom koji je ujedno i potpredsjednik Vlade, i Ministarstvo znanosti i obrazovanja na čelu s Blaženkom Divjak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

2. Na vladajuću poziciju došla je političkom trgovinom

Iako je u Hrvatski sabor HNS ušao kao koalicijski partner SDP-a, političkom trgovinom nakon raspada vlade HDZ-Most, postao je dio vladajuće većine.

Podsjetimo, nakon smjene trojice Mostovih ministara u travnju 2017., dolazi do raskida suradnje HDZ-a i Mosta što je ujedno značilo i da više ne postoji dovoljna saborska većina koja podržava Vladu te je nastupilo „preslagivanje“ unutar Sabora. Prvi test bio je izglasavanje nepovjerenja ministru Zdravku Mariću, kada je ministra, a tako i cijelu vladu spasio glas SDP-ovog Tomislava Sauche. Nakon lokalnih izbora pak, početkom lipnja, na nevjericu birača i HDZ-a i HNS-a, objavljeno je da HDZ i HNS ulaze u koaliciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

3. Stranka koju opterećuju brojne afere

Brojne su afere koje opterećuju bivše i sadašnje članove HNS-a. Ovom prilikom podsjećamo na samo neke od njih.

Nekadašnji HNS-ovac i potpredsjednik vlade Zorana Milanovića, Radimir Čačić, još prije nego što je stupio na tu poziciju, kao vozač je skrivio prometnu nesreću te izazvao smrtni ishod u Mađarskoj. No, ta činjenica nije spriječila da bude imenovan na visoku funkciju u vladi. S tog mjesta je odstupio tek nakon što je presuda postala pravomoćna, te je od lipnja 2013. služio dvogodišnju zatvorsku kaznu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz trenutnoga predsjednik HNS-a, Ivana Vrdoljaka, bivšeg ministra u Milanovićevoj vladi, vežu se brojne afere – od nepravilnosti u dodjeli bespovratnih sredstava u ministarstvu, prijetnji hrvatskom članu Nuklearne elektrane Krško pa sve do ugradnje razdjelnika.

Kada je 2016. godine Vrdoljaka zamijenio Tomislav Panenić na mjestu ministra gospodarstva, otkrio je manipulacije u dodjeli bespovratnih sredstava i, iako ne protiv Vrdoljaka osobno, protiv odgovornih osoba dignuo kaznenu prijavu.

Panenić je prvo, kaže, uočio da neki pozivi nisu objavljeni na web stranicama, pa je tražio savjetnike da vide koliko ih je.

„Prvo su uočili da se na svim tim pozivima pojavljuju imena jednih te istih općina i gradova. Ono što je bilo evidentno meni, koji politički djelujem, jest da se to sve odnosilo na gradove i općine kojima upravljaju načelnici i gradonačelnici HNS-a“, izjavio je bivši ministar gospodarstva Panenić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Protiv Ivana Vrdoljaka podignuta je i zatim potvrđena optužnica zbog prijetnji hrvatskom članu nuklearne elektrane Krško.

Prema pisanju medija Vrdoljak je inzistirao da hrvatski član NE Krško, Hrvoje Perharić, podnese ostavku na mjesto člana uprave Nuklearne elektrane Krško.

Perharić je Vrdoljaka prijavio i optužio kako mu je poručio da se više ne smije pojavljivati na poslu, a ako to ipak učini, “prijavit će ga Ministarstvu unutarnjih poslova, Ministarstvu vanjskih poslova i USKOK-u”.

Za vrijeme ministra Vrdoljaka uvedeni su razdjelnici kako bi zamjenili kalorimetre koji su bili skuplji, međutim onima koji nisu ugradili razdjelnike počeli su od HEP-a stizati puno skuplji računi za grijanje. Pod zakonskom obvezom ugradnje istih, kazna je između deset i pedeset tisuća kuna.

Ivica Džeba, profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, podnio je zahtjev za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Zakona o tržištu toplinskom energijom koji propisuje obvezu ugradnje tih instrumenata te Pravilnika o načinu raspodjele i obračunu troškova za isporučenu toplinsku energiju.

Pitao je resorno Ministarstvo gospodarstva jesu li izradili studiju o razdjelnicima prije odluke o njihovoj obveznoj ugradnji. Odgovorili su mu da to nisu napravili jer direktiva to i ne zahtijeva.

Vrdoljak je također poznat po aferi s vjetroelektranama. Vlada Zorana Milanovića je, naime, pred sam kraj mandata – u rujnu 2015., na svojoj posljednjoj sjednici, u hitnu proceduru progurala prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije. Tadašnja zastupnica Oraha, Mirela Holy, upozorila je da su se u javnosti pojavile informacije da tim prijedlogom zakona Vlada pogoduje pojedinim tvrtkama i interesnim lobijima bliskim samom vrhu Vlade, a posebno je istaknula tvrtku CEMP.

Još i prije donošenja tog Zakona, na samom kraju 2013., CEMP-u je u samo tri dana odobrena izgradnja vjetroparka. Express.hr ističe: Iako je brzina odobrenja impresivna, zanimljivo je da za dio od 42 megavata uopće nisu imali valjanu dozvolu“ objašnjavajući kako se Vrdoljakov kabinet pobrinuo da „sve ipak prođe“.

Tekst također upozorava da je u Vrdoljakovom mandatu bilo još mnogo toga spornog vezano uz dodjelu kvota i za druge obnovljive izvore energije.

Slučaju pogodovanja CEMP-u i ostalim „mutnim“ poslovima tadašnje vlade u pogledu vjetroelektrana posvetio se HRT-ov novinar Dražen Majić. U trećem nastavku svog uratka analizira kako je, usprkos činjenici da nije imala lokacijsku dozvolu, tvrka uspjela, na Staru godinu 2013. dobiti sva potrebna odobrenja za vjetropark.

„U razdoblju hrvatske energetike pod Ivanom Vrdoljakom bilo je svega – neuvažavanje struke kod arbitrarnog povećanja kvote za vjetar, neprilagođavanje otkupnih cijena za obnovljive izvore energije padu cijene tehnologije, potpisivanje niza ugovora kojima se na grbaču potrošača navalio veliki i nepotreban trošak. No, tu je i potpuno nemaran pristup okolišu, nebriga ili nepoznavanje značaja energetike u stvaranju održivog niskougljičnog društva.“ rekao je dr. Slaven Dobrović u intervjuu za Narod.hr.

Kada je pak u pitanju politička korupcija i zlouporaba položaja, javnosti je dobro poznat slučaj Gunje u čijem se središtu prije pet godina našla tadašnja predsjednica zagrebačkog HNS-a, a danas čelnica stranke GLAS Anka Mrak Taritaš. U toj su obnovi, kuće po kvadratu navodno preplaćene za 5810 kuna, dok je cijena wc četke bila notornih 239 kuna, a DORH je čak i pokrenuo istragu po službenoj dužnosti. Pravni stručnjak i bivši saborski zastupnik Pero Kovačević isticao je da “je zamračeno najmanje 17 milijuna eura”, a danas se ne može sa sigurnošću znati u kojoj je fazi istraga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.