3 činjenice o TE Peruća koje treba znati svaki Hrvat

Foto: snimka zaslona

U utorak je odlukom Stručnog povjerenstva u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike negativno ocjenjena Studija utjecaja na okoliš TE Peruća, čime je u posljednjem koraku zapriječen ovaj projekt.

(FOTO) Veliko slavlje ‘Ne daj se Cetino’: TE Peruća nije prošla, mi smo pobijedili!

Znate li što bi taj projekt sve donio Hrvatskoj?

Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem goriva. Glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja pokreće turbinu, a potom se dobivena mehanička energija dalje iskorištava za proizvodnju električne energije.

Prema vrsti pokretača termoelektrane dijelimo na: plinsko-turbinsko postrojenje (kružna postrojenja), parna turbinska postrojenja te kombinirana postrojenja.

Projektom VisViva plinska termoelektrana gradila bi se na jezeru Perući pokraj brane Peruća kojom je i nastalo jezero. Pitka voda jedno je najvećih bogatstava Hrvatske, a Peruća i Cetina predstavljaju jedan od najvećih bazena pitke vode u Europi.

Cetina je rijeka koja pripada Jadranskom slijevu, a nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Duga je 105 km i ulijeva se u Jadransko more kod Omiša. Cetina izvire na nadmorskoj visini od 385 m u sjeverozapadnim obroncima Dinare. Blizu Vrlike započinje Perućko jezero, umjetno stvoreno branom na Cetini 25 km nizvodno. Nakon jezera rijeka prolazi krškim područjem i Sinjskim poljem prema gradu Sinju. Cetina pod Gardunom, kod grada Trilja, napušta Sinjsko polje, ulazi u kanjon te teče prema jugu. Cetina kod Šestanovca skreće prema jugu, prolazi ispod A1, a uskoro zatim kod Zadvarja zaokreće oko Mosora i dalje plovi prema zapadu. U Omišu se ulijeva u Jadransko more.

Što bi sve donijela termoelektrana na jezeru Peruća?

1. Pitka voda Peruće koristit će se za hlađenje cijevi TE i ponovno vraćati u Cetinu: kakva voda će se piti u dijelu Dalmacije i na otocima?!

„Split pije Cetinu“ glasio je jedan od slogana na transparentima prosvjednika u utorak ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike, koji su došli iskazati svoje protivljenje projektu čija bi realizacija izazvala nesagledive posljedice za pitku vodu rijeke Cetine.

Budući da je rijeka Jadro podzemnim putevima povezana s Cetinom, iz sustava Cetine vodu dobivaju: Šestanovac, Zadvarje, Omiš, Makarsko primorje, Brač, Hvar, Šolta, uskoro i Vis, kao i Split, Trogir i Kaštela. Dakle, vodu iz Cetine pije oko 500 000 ljudi.

Predviđena termoelektrana vodu iz jezera Peruća koristila bi za hlađenje postrojenja te ju ponovno vraćala u jezero. Prema procjenama fizičara Mislava Cvitkovića, prosječno prodizanje temperature vode na izlazu iz jezera moglo bi ići i do par desetaka stupnjeva Celzijevih.

Kod kemijskog zagađenja, Cvitković je istaknuo 280 000 l tehnoloških otpadnih voda koje bi se dnevno ispuštale u Cetinu!

Osim zagađenja vode, elektrana bi ispuštala 621 kg/s ispušnih plinova, od kojih su mnogi otrovni.
Prilikom izrade Studije, za procjenu zagađenja zraka uračunati su meteorološki podaci s meteoroloških postaja Sinj, Gornji i Donji Bitelić i Knin, ali ne i s najbliže meteorološke postaje Peruća. Na Perući su jači vjetrovi i više oborina, što predstavlja idelane uvjete za prenošenje zagađenja zraka i vode i tla, istaknuo je Cvitković u Slobodnoj Dalmaciji još u siječnju ove godine.

Mislav Cvitković za Narod.hr: Tarzan Legović plaćen je za svoju Studiju utjecaja na okoliš od iste tvrtke koja je radila projekt TE Peruća

2. Ekonomska neisplativost: potreban uvoz plina- najskupljeg energenta- za trećinu skuplji od zarade! – Hrvatska bi postala energetski još ovisnija!

Činjenicu da Hrvatska uvozi veliku količinu električne energije te da je energestki ovisna o drugim državama, mnogi koriste kao argument u prilog gradnji TE.

No, energent potreban za rad ove elektrane- plin, Hrvatska bi trebala uvoziti. Plin je danas jedan od najskupljih energenata, a sam uvoz plina bio bi za trećinu skuplji od zarade koju bi imala elektrana.

Uvozom plina Hrvatska bi postala energetski još ovisnija.

Za investitore projekt bi bio isplativ zahvaljujući predviđenim poticajima Vlade.

Što je s argumentom o otvaranju novih radnih mjesta? Termoelektrana predviđa otvaranje 40 radnih mjesta. Istovremeno, TE će uništiti ili ugroziti mnoge trenutno aktivne investicije u tom kraju, koje se temelje na ekološkoj proizvodnji i čistoći toga kraja. Večernji list spominje brojku od oko 100 OPG-ova, obrte avanturističkog i sportskog turizma, tvrtku Purex… Sveukupno, oko 550 radnih mjesta!

3. U ostatku Europe se TE zatvaraju zbog zagađenja i ekonomske neisplativosti. Treba li Hrvatskoj takav projekt?

Danas je sve manje termoelektrana. Posebno se u Europi one sve više gase zbog njihovog štetnog utjecaja na okoliš i ekonomske neisplativosti.

Tijekom zadnje 2-3 godine u zapadnoj Europi zatvorilo ih se preko 40.

„Protokol iz Kyota“ , dodatak međunarodnom sporazumu UN-a kojemu je cilj smanjivanja emisije stakleničkih plinova, predviđa da se termoelektrane do kraja 2020. izbace iz upotrebe.

Podsjetimo, Hrvatska je ratificirala „Protokol iz Kyota“, u travnju 2007.

Također, iz inicijative „Ne daj se Cetino“ navode kako čak 3 direktive Europske unije izravno zabranjuju bilo kakve zahvate koji bi doveli do smanjenja kvalitete pitke vode.

Na kraju, ako Vladu već ne brinu posljedice koje bi TE imala za ekološki sustav, stanovništvo i budućnost Hrvatske, hoće li ju brinuti posljedice koje bi joj moglo donijeti postupanje protivno europskim propisima i međunarodnim sporazumima?

Više o TE Peruća pročitajte ovdje.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/slobodnadalmacija.hr/nedajsecetino.com/vecernji.hr/wikipedia.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.