Dana 9. studenog 2000. promijenjen je Ustav Republike Hrvatske čime je vladajuća „crvena koalicija“ održala obećanje dano uoči parlamentarnih izbora 3. siječnja 2000. da će polupredsjednički sustav vlasti transformirati u parlamentarni.
Osim promjene Ustava, SDP je dolaskom na vlast uklonio i mnoge druge simboličke i stvarne oznake hrvatske državotvornosti kao državne blagdane, počasnu hrvatsku vojnu stražu pred parlamentom, Oltar domovine na Medvedgradu, Županijski dom Sabora, ime Hrvatskog državnog sabora i dr.
Također je uveo i diskutabilno „dvostruko pravo glasa“ za nacionalne manjine, nepoznato u suvremenim građanskim demokracijama Zapada.
Uvedene izmjene bile su sljedeće: promijenjeno je ime Sabora, i to iz dotadašnjeg “Hrvatski državni sabor” u novo “Hrvatski sabor”, koje se i danas koristi. Nadalje, uloga Županijskog doma smanjena je, a biti će i potpuno ukinuta već sljedeće godine.
Promjenama Ustava izmijenjene su i ovlasti predsjednika Republike Hrvatske. Dakako, sve je to učinjeno s ciljem da se dotadašnja velika uloga predsjednika, kakva je prakticirana u doba Franje Tuđmana, smanji na račun uloge premijera. Time je, na neki način, počela i detuđmanizacija Hrvatske koja je podrazumijevala brisanje uloge predsjednika Franje Tuđmana iz hrvatske povijesti uz javne pokušaje vlasti, predsjednika Mesića i SDP-a, da promijeni pozitivnu percepciju koju je Franjo Tuđman imao u hrvatskom narodu.
Promjene Ustava parlament je prihvatio sa 106 glasova za, 35 protiv i jednim suzdržanim. Također je prihvatio, sa 108 glasova za i 34 suzdržana, odluku o proglašenju promjene Ustava, a prihvaćene ustavne izmjene stupile su na snagu odmah.
Za promjene Ustava glasovali su svi zastupnici crvene koalicije, regionalnih stranaka, zastupnici Demokratskog centra, nazočni zastupnici koalicije HSP-a i HKDU-a, manjinski zastupnici, te bivši članovi HDZ-a Đuro Njavro i Zlatko Canjuga. Protiv promjena bili su zastupnici HDZ-a, dok je suzdržan bio nezavisni zastupnik Ivo Lončar.
U Ustav je, uz lokalnu, prvi put uveden pojam područne, odnosno, regionalne samouprave. U odredbe o temeljnim vrednotama uvedene su i one o ravnopravnosti spolova.
Prema prihvaćenim promjenama, Sabor će morati raspisati referendum o važnijim pitanjima ako to potpisima zatraži 10 posto birača Hrvatske.
U Ustav je uvrštena i odredba o pozitivnoj diskriminaciji prema kojoj se za manjine zakonom može osim općeg biračkog prava osigurati i posebno biračko pravo. Novim odredbama o pravosuđu stvoreni su, pak, uvjeti za nastavak reformi u tom području.
