Admiral Domazet Lošo: obljetnica Oluje mora se slaviti u Kninu, ondje gdje je sve počelo i gdje je završilo

Admiral u mirovini Davor Domazet Lošo, gostujući u emisiji Nedjeljom u dva, rekao je kako bi se Oluja trebala slaviti pod geslom – “Oluja – čin dobra”, prenosi HRT.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inzistirao je na definiciji mimohoda – to je vojna kazališna predstava na otvorenom. Ona može biti prikazana dogodine na Dan Oružanih snaga, istaknuo je.

„Nedvojbeno je da se obljetnica Oluje mora slaviti u Kninu, ondje gdje je sve počelo i gdje je završilo“, rekao je.

Ponovio je kako je za njega Oluja bila čin dobra.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Ostavili smo četiri puta otvorena za siguran izlazak onih koji su željeli otići. Jedan od važnijih ciljeva naših planova je bio kako sačuvati srpske živote. Hrvatska vojska je jedina u povijesti ratovanja koja je spriječila genocid“, naglasio je.

Na pitanje o Medačkom džepu, Domazet je rekao kako je, usprkos pojedinačnim zločinima koji su se dogodili, Hrvatska vodila najčistiji rat. Medije je okrivio za prikazivanje akcija iz Domovinskog rata kao zločinačkih.

U emisiji je govorio i o svojem životu od školovanja u jugoslavenskim ratnim školama do sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među ostalim, govorio je i o “slučaju Špegelj”. Domazet je rekao kako nije postojao nikakav “plan Špegelj”. „Pisao sam o tome u nekoliko svojih knjiga. Vojnom vrhu Jugoslavije trebao je legalitet za napad vojske na vojarne u Hrvatskoj. Špegelju je postavljena zamka“, istaknuo je Domazet.

Govorio je i o situaciji kada je 1991., nakon napada na Banske dvore, pao u nemilost predsjednika dr. Franje Tuđmana. Domazet je bio optužen da je znao da će se taj napad dogoditi. Rekao je kako je njegova diskreditacija bio plan složen u Beogradu. Kada nisu uspjeli u 14 dana okupirati Hrvatsku, trebalo je prijeći na otvorenu agresiju. Međutim, u to vrijeme Tuđman pobjeđuje na diplomatskom području. U vojnom vrhu je došlo do prijepora. I tog 7. svibnja je bio sastanak vojnog vrha u Beogradu za koji su pripremili šampanjac jer su očekivali da će Tuđman biti ubijen.

„Kad im to nije uspjelo, morali su se usredotočiti na nešto drugo, a to sam bio ja. Za njih sam bio preopasan jer sam puno toga znao. A i u HDZ-u je bilo onih koji su priželjkivali moju diskreditaciju“, rekao je Domazet. Nakon godine dana nemilosti, Tuđman ga angažira kao jednu od vodećih osoba u akcijama Oluja i Bljesak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Voditelj Aleksandar Stanković je, razgovarajući o obavještajnoj prošlosti admirala Loše, rekao da ga prati glas da je surađivao s Udbom, te da je to po podacima Josipa Perkovića.

“Dok sam bio na razaraču Split, budući da sam objavljivao znanstvene i stručne radove, poznavao sam najbolje doktrinu NATO-a. Kao takav, kad su dolazili brodovi u posjet Splitu, određivao sam delegaciju, naravno da sam nakon toga morao podnijeti izvješće. Ali nikad nisam bio u Službi državne bezbednosti”, rekao je Domazet Lošo.

Potvrdio je svoje mišljenje da UDBA i KOS danas upravljaju Hrvatskom. 

“To je mentalni sklop koji se ne miri sa samostalnom državom Hrvatskom, pobjednicom rata”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stankovića je admiral spomenuo u svojoj knjizi u kontekstu medijskog vučjeg čopora, pa je voditelj emisije admirala upitao što to znači.

“Vučji čopor je obitelj. Pozove se pet istomišljenika i jednog se stavi na stup. Vi ćete bolje raditi svoj posao ako ne budete jednostrani. Vi ste danas vojnik, jer informacijski rat neprestano traje”, rekao je, a Stanković je odgovorio “Na zapovijed, admirale”.

“Ako je ovo početak, bit će dobro za sve nas”, rekao je admiral.

“Nikad nije kasno za novi početak”, dodao je Stanković.

Admiral je dodao da njega kao stručnjaka na HRT nisu zvali 15 godina, a Stankoviću je rekao kada se on i njegove glavešine počnu drugačije ponašati, više ga neće uvrstiti u vučji čopor.

U emisiji je predstavljena njegova knjiga Admiralovi zapisi. Cilj knjige je da on, kao osoba koja je obnašala sve dužnosti u Oružanim snagama i koji je stručnjak za geopolitiku, ispriča manje vidljivu stranu rata i o onome što je, kako kaže, 15 izgubljenih godina.

U knjizi piše i da mu je otac za vrijeme Drugog svjetskog rata bio u Wehrmachtu, za što dugo nije znao.

“S 18 godina bio je uvojačen u ustašku vojsku, ali je bio poslan u Njemačku. Sudjelovao je u bitci nekoliko krstarica i razarača u iskrcavanju saveznika u Norveškoj. Nakon toga vratio se u mornaricu NDH. To sam kasnije saznao, kad sam bio admiral. Završava u engleskom logoru na jugu Italije. ’46. se vratio, godinu poslije oženio. Nakon toga je već ’47. počeo služiti jugoslavensku vojsku – za kaznu, služio je četiri godine”.

U Vojno-pomorskoj akademiji osjetio je nametljivost srpskih oficira. “U mornarici je bilo više Hrvata, 40-ak posto, 30-ak posto Srba”.

Bio je član Saveza komunista, jer nije mogao biti na visokoj dužnosti, a da nije bio u toj organizaciji. Ušao je oko 1975. godine.

1990. otišao je u Ratnu školu u Beograd. “Završio sam sve vojne škole, to je ulaznica za čin generala ili admirala. Odlazim tamo ’90. Bilo nas je 22, ajmo reći ‘veličanstvenih’, u kojem smo bili nas dvojica Hrvata iz mornarice…Ja sam dvostruki dragovoljac, pobjegao sam iz Beograda, nisam dočekao diplomu”, tvrdi admiral.

Josip Broz Tito nije bio Hrvat iz Zagorja, nego podmetnuti ruski agent koji je rođen u izvanbračnoj vezi jednog bečkog bogataša i njegove sluškinje Hrvatice

Admiral Davor Domazet Lošo u svojoj novoj knjizi Admiralovi zapisi tvrdi da Josip Broz Tito nije bio Hrvat iz Zagorja, nego podmetnuti ruski agent koji je rođen u izvanbračnoj vezi jednog bečkog bogataša i njegove sluškinje Hrvatice. Domazet je rekao da u knjizi otkriva i što se nalazilo u misterioznoj Titovoj torbici od zmijske kože od koje se vođa jugoslavenskih komunista nikada nije odvajao. Titov sprovod je za njega najveći otvoreni skup masona u povijesti. Prema njegovim saznanjima masoni su bili i Churchill i Pavelić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.