Ustavni sudac i akademik Davor Krapac sinoć se u knjižnici HAZU-a osvrnuo i na najave da bi zbog dvojice čelnika jugoslavenske tajne službe Josipa Perkovića i Zdravka Mustača Hrvatski sabor mogao tražiti vjerodostojno tumačenje Zakona o pravosudnoj suradnji, te rekao da bi bilo bolje da Sabor promijeni zakon nego da ga tumači.
“Pitanje je što će o vjerodostojnom tumačenju reći Ustavni sud”, poručio je Krapac, složivši se u kasnijoj raspravi da bi bilo bolje da Sabor promijeni zakon nego da daje njegovo vjerodostojno tumačenje.
Govoreći o europskom uhidbenom nalogu, među temeljnim načelima na kojima počiva taj institut, Krapac je spomenuo načela pravičnog postupka i uzajamnog povjerenja, što ujedno znači da države dijele iste vrijednosti. “To postupno vodi prema izgradnji zajedničke europske kriminalne politike, a osigurava se i jednakost svih građana EU i stvara jedna nova dimenzija pravosudne suradnje”, dodao je Krapac.
Pojasnio je da je načelo uzajamnog povjerenja ideal i da ono nikad neće biti stopostotno, ali da ga uvijek treba sagledavati realno. “Hrvatska je pokazala da ima povjerenje u njemačko pravosuđe predajući mu Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, no teško je reći je li to povjerenje od 95 posto ili 100 posto”, rekao je Krapac.
Josipović, Milanović, Mustač i Perković
Predsjednik Ivo Josipović je, komentirajući najave premijera da će Vlada predložiti odgovarajuće mjere Saboru jer Njemačka i hrvatski sudovi na različite načine tumače hrvatske zakone po pitanju izručenja Perkovića i Mustača, rekao kako to nije ništa neuobičajeno, da je autentičnih tumačenja bilo i bit će ih. Hrvatska ih ima dugi niz godina i koristit će ga dokle god postoji, bez obzira na njegove „slabosti“ i „teorijske probleme“, rekao je Josipović.
Sudac suda Europske unije i profesor s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Siniša Rodin autentično tumačenje zakona nazvao je ideološkom slikom komunizma, nazivajući ga protuustavnim i nedemokratskim te institutom koji se prometnuo u ideološki neutralan instrument arbitrarne političke sile.
Odvjetnik Željko Olujić, komentirajući za narod.hr autentično tumačenje europskog uhidbenog naloga i zakona o suradnji za koje se zalažu predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović, kazao je da takvo tumačenje ”ne samo da nije uobičajeno, nego predstavlja i rigidnost staljinističkog zakonotvorstva, točnije tadašnje avangarde proletarijata koji je bio na vlasti”.
“Ne znam po čemu bi to bio pametniji Hrvatski sabor od hrvatskog suda koji svakako primjenjuje sud i njegova je zadnja”, naglasio je Olujić.
Odvjetnik Zvonimir Hodak, komentirajući za narod.hr autentično tumačenje zakona za koje u slučaju suradnje sa zemljama EU i europskog uhidbenog naloga zalažu predsjednik Ivo Josipović i premijer Zoran Milanović, ocijenio je da takvo tumačenje treba ukinuti „jer je potpuno nepotrebno, a ako netko treba tumačiti ustavnost ili zakonitost nečega, postoji Ustavni sud Republike Hrvatske“.
„Kao što je rekao prof. Siniša Rodin – upravo od riječi do riječi je to tako – autentično tumačenje uhidbenog naloga to je recidiv komunističkih zemalja“, istaknuo je Hodak.
EUN korak u izgradnji zajedničke politike
Akadmik Krapac je za europski uhidbeni nalog (EUN), kojim je skraćen postupak izručenja među državama EU, rekao da je korak u izgradnji zajedničke europske kriminalne politike, no njime se istovremeno povećava i razina ljudskih prava te osigurava jednakost svih građana Unije.
Na predavanju pred kolegama s Ustavnog suda, Akademije i pravnim stručnjacima podsjetio je da je EUN kao najstariji instrument kaznenopravne suradnje u Uniji čvrsto zaživio unatoč početnim teškoćama kod prijenosa u nacionalna zakonodavstva.
Prema izvješću Europske komisije od 2005. do 2009. između država EU izdano je oko 54.700 uhidbenih naloga. Između 51 i 62 posto traženih osoba pristalo je na predaju i postupak im je trajao 14 do 17 dana, dok su oni što nisu pristali izručeni za 48 dana. No, u tradicionalnim postupcima ekstradicije prosječno vrijeme izručenja iznosilo je preko godinu dana, podsjetio je Krapac.
Opširno je govorio o uvođenju i provedbi europskog uhidbenog naloga koji je omogućio izručenje državljana među članicama EU kroz izravnu suradnju pravosudnih institucija, a bez uplitanja državnih vlasti, čime se uz ostalo poboljšava razina ljudskih prava i sloboda okrivljenika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
