U prosjeku, 86.536 ljudi na dan izostane s posla. I to zbog bolovanja na teret osiguranja ili pak poslodavca.
Jeste li na kavi umjesto, primjerice, u krevetu, ako vaša dijagnoza zbog koje ste otvorili bolovanje to zahtijeva – mogu provjeriti kontrolori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojih je sve više i imat će sve veće ovlasti.
”Prvo se pregledava medicinska dokumentacija. Ako nešto nije jasno, kontrolor naravno može pozvati pacijenta u ambulantu njegovog izabranog liječnika i pregledati ga. A u onom najdrastičnijem slučaju, možemo ga posjetiti i na mjestu gdje je prijavljen”, kaže Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a, prenosi RTL.
Svaki zaposleni stanovnik Hrvatske u prosjeku na bolovanju provede šest dana na godinu.
”Nisam baš toliko puno bio na bolovanju. Po potrebi, kad sam čir operirao. Malo veće te neke stvari”, kaže Marijan Radeljić iz Zagreba.
”Ne sjećam se da sam ikad otvorila bolovanje”, kaže Jelena Šuran.
Za razliku od njih, sada s posla izostaje više od 80.000 ljudi na dan. A kontrolori HZZO-a već su zatekli nepravilnosti.
U prvih šest mjeseci pregledali su 7069 ljudi na bolovanju. Za više od trećine njih, 2653, zatražili su da bolovanje zatvore. Sto devedeset i sedam bolovanja otvoreno je više nego prošle godine. A lani su bolovanja HZZO koštala milijardu i pol kuna, jednako toliko i poslodavce.
Iako su bolovanja u većini slučajeva otvorena opravdano, neka od njih neopravdano dugo traju. A liječnik ponekad teško može znati je li pacijent iskren.
”Nije lako to prepoznati. Ljudi se danas vrlo lako informiraju putem Facebooka, putem tih internetskih stranica o simptomima određenih bolesti. Pa mogu navoditi neke simptome koje nije lako prepoznati, odnosno dokazati. Bilo da se potvrdi ili negira”, kaže Milan Mazalin, liječnik u Domu zdravlja Centar.
Ove se godine najviše bolovalo u Zagrebu, Gospiću, Čakovcu i Krapini. Najmanje bolovanja otvarali su Dubrovčani, Virovitičani, Koprivničani i Pazinjani.
Epidemije i infekcije, problemi s kostima, mišićima i kronične bolesti najčešće natjeraju ljude da izostanu s posla. A o tome koliko će dugo biti na bolovanju, odlučuju samo njihovi liječnici.
”Problem je što se danas odgovornost za stopu bolovanja svela samo na liječnike opće medicine. Koji imaju pravo, ali više obvezu i krivnju ako nešto krene po zlu”, kaže Mazalin.
Pa će im laknuti kada kontrolori dobiju veće ovlasti jer će zajedno odlučiti koliko i tko doista treba boraviti na bolovanju.
