Analitičari podijeljeni: Izbor mandatara jednima dobar smjer, drugi smatraju da nam ne trebaju izbori

Izbor nestranačkog i stručnog čovjeka za premijera po mišljenju nekih analitičara može biti dobar smjer pri čemu će učinkovitost vlade ovisiti o njezini članovima i uspostavljenim odnosima, dok drugi analitičari kažu da je riječ o uspješnom biznismenu, ali i upozoravaju da Hrvatskoj više ne trebaju izbori jer se mandatara može birati preko javnog natječaja.

Davor Gjenero od premijera očekuje da uspostavi čvrsto proračunsko ograničenje i nadzor nad javnim dugom i deficitom, kreira stabilno poslovno okruženje i podigne kreditni rejting.

To su četiri najvažnija očekivanja, a u kojoj mjeri će mandatar moći biti učinkovit u ostvarivanju tih važnih ciljeva vidjet će se kad bude objavljen sastav vlade, odnosno kad se vidi do koje mjere će ključni resori, kao što su ministarstva financija i vanjskih poslova biti uspostavljeni s ekspertima.

Upitan hoće li takva vlada biti stabilna, Gjenero je rekao da je svaka hrvatska vlada stabilna, čak i ako je krajnje neefikasna, jer saborski zastupnici ne riskiraju svoje mandate na izborima, pogotovo kad imate situaciju da dosta zastupnika ne može biti sigurno da će ponovno biti izabrani.

Za to što će Hrvatska po svemu sudeći dobiti nestranačkog i stručnog premijera kojeg predlažu Domoljubna kolacija i Most, Gjenero je rekao da se dan nakon parlamentarnih izbora pronio glas da Tomislav Karamarko namjerava predložiti eksperta za mandatara.

U politici imate onoliko legitimiteta koliko imate ruku

Predloženi mandatar po Gjenerovim riječima ima legitimitet jer iza njega stoji 78 zastupnika ili više.

„U politici imate onoliko legitimiteta koliko imate ruku“, kazao je Gjenero, dodavši da se predsjednika vlade bira posredno u parlamentu i da on nije individualni nositelj izvršne vlasti. Od njega stoga ne očekuje da sumira sve politike već da definira prioritetne politike.

Gjenero očekuje da će se novi premijer baviti fiskalnom i financijskom politikom, odnosima s međunarodnim financijerima i stabilizacijom kreditnog rejtinga.

„Može se očekivati da će biti zagovornik restriktivne fiskalne politike, dok će o svim drugim pitanjima, poput socijalne politike i izbjeglica odgovarati stranke koje stoje iza njega i šalju poruku kakve će posebne javne politike voditi“, rekao je Gjenero, koji smatra da će nova vlada voditi normalne europske demokršćanske i konzervativne javne politike.

Po mišljenju tog političkog analitičara također je dobro rješenje što će potpredsjednici vlade biti iz Mosta i Domoljubne koalicije čime će se izbjeći situacija da iz Sabora jedna strana blokira drugu.

Gjenero je također iznio nekoliko primjera koji po njegovim riječima potvrđuju da tehnička vlada može odraditi dobar posao. „Imali ste vladu premijera Marija Montija koji je na tu funkciju došao iz bankarskih i akademskih krugova i koja je fantastično unaprijedila Italiju“, kaže Gjenero.

Mandatar je uspješan biznismen koji nikad nije bio u političkoj areni

Zdravko Petak s Fakulteta političkih znanosti za predloženog mandatara kaže da je to uspješan biznismen sa svim predispozicijama za upravljanje velikim sustavima, ali i čovjek koji nije bio u političkoj areni niti je iznio svoje pozicije građanima koji su na izborima glasali za političke pozicije.

Petak smatra da premijer mora donositi odluke koje u većini nemaju veze s vođenjem tvrtke pa zbog toga vidi pravu dilemu čemu parlamentarni izbori. Drži da bi bila pogodnija stvar da se raspisao i javni natječaj za to mjesto i onda odabralo najstručniju osobu.

Upozorava također da još ništa ne zna o prioritetima novog mandatara, odnosno kako će gledati, primjerice, na socijalne prilike ili teritorijalni ustroj.

„Ključna stvar je da premijer nije tehnička figura. Premijer, kad se gledaju ovlasti oko ključnih politika koje ne rješava tržište, ima nevjerojatne ovlasti, a ako isključimo dio ovlasti predsjednice Republike, premijer ima sve ključne ovlasti od gospodarskih pitanja do vanjske politike. On mora reći što napraviti s porezima, što napraviti sa žicom na granici sa Slovenijom, kao i s nizom političkih situacija, a ne samo da rješava pitanja na burzi“, kazao je Petak.

Za novog mandatara Petak kaže da je neosporno menadžer svjetskog kalibra. No, istodobno ironično poručuje: „Ukinite stranke, onda će predsjednica imenovati najbolje menadžere, ne trebaju vam izbori. Smatra međutim ključnim da su stranke te koje zagovaraju politike i s njom izlaze na izbore.

Vlada će po njemu također biti stabilna ako dvije skupine bude stabine. Ona može opstati ali ne znamo koju politiku možemo očekivati, primjerice hoće li biti radikalnijeg rezanja.

Najveći problem je što mandatar ne zna gdje se našao

Žarko Puhovski smatra da je najveći problem što mandatar nema pojma gdje se našao, kako se ovdje govori i kako se živi zbog čega ne može biti u stanju voditi bilo kakvu politiku osim one koja se zasniva na tehničkim postulatima, dakle mogao bi biti biti ministar financija.

Puhovski kaže da je Karamarko u jednom od rijetkih sretnih trenutaka pitao gdje postoji škola za premijera, ali ga je taj svijetli trenutak brzo prošao, vrativši se u besmislenu priču o stručnjacima.

Puhovski, međutim smatra, da ekonomist može biti samo u sustavu u kojem se prava politika vodi na drugom mjestu.

„U komunističkom modelu to radi politbiro partije, kod Tuđmana je to radilo vijeće obrane i nacionalne sigurnosti, a sada će se vjerojatno uspostaviti novi politbirto – ‘karapetrov’ koji će vjerojatno stolovati u novom glavnom gradu Hrvatske Šibeniku koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Metkovića“, rekao je Puhovski.

„Dobije li vlada većinu u parlamentu ona po mišljenju Puhovskog može potrajati najviše godinu dana jer u proljeće 2017. dolazi tsunami kamata na kredite zbog kojih će biti potrebno usvojiti iznimno štedljiv proračun a mislim da to ni jedna vlada neće htjeti bez ponovljenih izbora“, kaže Puhovski.

Zaključuje da će vlada nastaviti s vrludanjem dosadašnje vlade ali na još nižoj razini jer će premijer biti čovjek koji nema pojma o Hrvatskoj, a politički kumovi drugorazredni političari.

Brkić: Vodi se rasprava o stručnosti, no u politici se radi o moći

Luka Brkić, profesor na Fakultetu političkih znanosti, kaže da bi načelno dolazak nekoga iz biznisa na čelo vlade trebao biti dobar za gospodarstvo, no u politici se radi o moći i premijer mora imati politički autoritet za provođenje reformi.

“Načelno bi dolazak nekoga iz biznisa na čelo Vlade trebao biti dobar za gospodarstvo, no premijer jedne zemlje je puno više od stručnjaka za gospodarstvo. Takav premijer nema nikakav politički autoritet za provođenje reformi”, kaže Brkić.

U javnosti se rasprava vodi o znanju i neznanju, a u politici se prije svega radi o moći, kaže.

“Izvesti bilo kakav reformski zahvat znači imati političku moć”, kaže Brkić, ističući da ne poznaje mandatara Tihomira Oreškovića, dok se na osnovu biografije ne mogu donositi sudovi.

Kaže i to kako se u demokraciji na izborima bira pobjednik, koji onda ima legitimnost, ono što mu omogućuje da obnaša vlast i provodi programe. U ovom slučaju, kaže, toga nema.

Smatra i da se postavlja i lažna dilema između stručnosti i politike.

“Što znači stručno? Zar, primjerice, psiholog, povjesničar ili pravnik nisu stručni? Zašto politika ne bi mogla ići zajedno sa stručnošću? To je, po meni, lažna dilema”, kaže Luka Brkić.

Ističe i kako treba voditi računa o razlici između mikro i makroekonomije.

“Mandatar ima bogato iskustvo, no to je mikroekonomija. Makropogled je bitno drugačiji. U politici morate zadovoljiti načelo efikasnosti, ali i pravednosti, a u vođenju korporacije ovog drugog nema”, kaže Brkić.

Postavlja pitanje i što se s poznavanjem institucionalnih sustava u društvu?

“Nadalje, kada se radi u jednoj velikoj kompaniji, menadžeri nemaju previše problema sa financiranjem, dok premijeri imaju itekako problema sa financiranjem”, zaključuje Brkić.