Informatičar Nikola Banić jedan je od inicijatora projekta, koji se nalazi na repozitoriju GitHub, kojim se nastoji ponuditi provjerive podatke i statistike o radu sudaca u domaćem pravosudnom sustavu. Projekt je izvorno nastao na inicijativu odvjetnika koji je htio ostati anoniman, a koji je došao na ideju automatskog praćenja sudskih predmeta na usluzi e-Predmet kako bi se otkrilo jesu li se dogodile kakve promjene, poput novog datuma ročišta. Tijekom rada na toj ideji došlo se do zaključka da bi se moglo pokušati dohvatiti podatke za što je više moguće predmeta dostupnih na e-Predmetu i potom izračunati statistike djelotvornosti pojedinih sudaca.
U više nastavaka donosimo analizu Nikole Banića za djelotvornije sudstvo (ZDS) koje je pisao za Hrvatski tjednik.
> Analiza Nikole Banića: Kako unaprijediti hrvatsko pravosuđe? (1)
Zastare
Za djelotvornije sudstvo (ZDS) je kao što je već ranije pisano u člancima na ovu temu vrlo važno i kolika je duljina trajanja predmeta na sudu. Ovisno o gledištu jedan od lošijih mogućih ishoda u tom smislu može biti nastupanje zastare koja je po definiciji „gubitak prava zahtjeva za ostvarivanje nekoga subjektivnoga građanskog prava protekom roka određenoga zakonom“. Postoji više razloga zašto do nastupanja zastare može doći i za različite vrste predmeta postoje i različita pravila o tome. U ovom članku je prvenstveno opisano što je o zastarama javno moguće vidjeti kroz uslugu e-Predmet i e-Oglasna, a rezultati za e-Predmet su na kraju sumarno dani na stranici https://epredmet.github.io/.
Budući da je u medijima već u više navrata pisano o primjerima zastare u hrvatskom pravosuđu, ovdje je ideja dati nešto općenitiji pregled o zastarama. Ako se u sklopu ZDS-a na način opisan u prethodnim člancima pokuša provjeriti što je više moguće predmeta dostupnih unutar usluge e-Predmet, ispada da na njih preko 1300 moguće pronaći spominjanje zastare. Ovdje odmah treba reći da usluga e-Predmet sadrži podatke samo o predmetima s nekih sudova i tu nisu uključeni prekršajni sudovi na kojima kao što će kasnije biti opisano nastaje većina zastara. Od predmeta koji su uspješno pronađeni na usluzi e-Predmet i kod kojih se spominje zastara, uvjerljiva većina od preko 85% otpada na predmete upisnika „K“ i upisnika „Ik I“. Upisnik „K“ je kazneni upisnik, a „Ik I“ je upisnik za predmete izvršavanja kazne zatvora. Radi boljeg dojma o čemu se tu radi slijedi i nekoliko primjera.
U ponedjeljak 13. srpnja 2020. godine nastupila je zastara u predmetu Ik I-1107/2010 Županijskog suda u Zagrebu čime je između ostaloga povučena tjeralica i opozvan europski uhidbeni nalog za Miroslava Kutlu koji je osuđen zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i koji se krio pred sudom. Više podataka o konkretnom rješenju zastare moglo se vidjeti na stranicama usluge e-Oglasna na kojoj je neko rješenje jedno vrijeme nakon njegove objave moguće i preuzeti, dok je na usluzi e-Predmet bez previše dodatnih detalja zabilježeno pismeno kojem pod vrstom piše „Rješenje – obustava postupka – nastup zastare“. Razlog za zastaru ovdje je bio taj što se Miroslav Kutle nalazi u BiH i nije dostupan hrvatskom pravosuđu. Broj predmeta upisnika „Ik I“ u kojima je netko nedostupan pravosuđu jer se nalazi u BiH je značajan i to se donekle može vidjeti na usluzi e-Oglasna. Primjerice, ako se ode na glavnu stranicu te usluge i ako se u tražilicu upiše „zastar“ da se obuhvate različiti oblici riječi „zastara“ te ako se među rezultatima gleda predmete upisnika „Ik I“ i njihova rješenja, može se vidjeti da se često radi o osobama rođenima u BiH. Što se tiče spomenutog predmeta Ik I-1107/2010 koji se odnosi na Miroslava Kutlu, on je pokrenut 4. studenog 2010. godine, a među pismenima se spominje i ono o nalogu za raspisivanje tjeralice od 8. studenog 2010. godine kao i ono o obavijesti o raspisivanju tjeralice od 27. listopada 2011. godine.
Primjer sličnog, ali u nekim dijelovima i bitno različitog predmeta je predmet K-1048/2015 s Općinskog suda u Splitu. Radi se o predmetu pokrenutom 14. ožujka 2011. godine vezano za kazneno djelo krađe počinjeno 25. ožujka 2010. godine i za koji je 5. svibnja 2020. godine donesena odluka o zastari. Ovdje je međutim bila vrlo zanimljiva dinamika samog predmeta. Naime, dvojici okrivljenika iz predmeta se prema tekstu rješenja „u više navrata nije mogla izvršiti uredna dostava poziva“, a ako se pogleda zapis u e-Predmetu, vidi se da se pod pismenima čak osam puta može pronaći vraćanje dostave i to od 2015. pa sve do 2020. godine. To se možda donekle može objasniti adresama u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Vezano uz to vrijedi spomenuti i da je više od polovice sudskih radnji odgođeno. Naposljetku se vidi i da je kao datum za raspisivanje tjeralice naveden tek 4. veljače 2020. godine što je skoro 10 godina nakon spomenute krađe da bi kao što je već spomenuto nakon tri mjeseca i jednog dana konačno nastupila odluka o zastari. Znači ovdje bi se možda moglo zaključiti da se potencijalno radilo i o nekoj vrsti odugovlačenja postupka sve do nastupanja zastare.
Jedan daljnji zanimljivi primjer nastupanja zastare je predmet K-392/2016 s Općinskog suda u Splitu. Radi se o predmetu vezanom za utaju poreza iz 2001. i 2002. godine. Prema odluci od 2. ožujka 2020. godine „u ovom konkretnom slučaju zastara je nastupila dana 31. prosinca 2017. godine.“ Zašto je onda odluka donesena tek 2020. godine? Odgovor na to je dan ovim objašnjenjem u rješenju: „Na ročištu dana 02. ožujka 2020. godine nakon navoda vještaka ovlašteni tužitelj je promijenio činjenični opis i pravnu kvalifikaciju predmetnog djela (…) S obzirom na izmjenu optužnice (…) za tu vrstu djela zastarijeva nakon 15 godina (…)“. Znači zastara je moguća i zbog promjene opisa djela.
Ako se gleda sveukupni broj predmeta kaznenog upisnika „K“ sa zastarama, onda ih je prema podacima dostupnima i pronađenima na usluzi e-Predmet najviše na priobalnim sudovima. Prvi je Općinski sudu u Splitu s preko 130 predmeta, slijedi Općinski sud u Zadru s preko 80 predmeta, potom Općinski sud u Rijeci s preko 40 predmeta, a više detalja o broju predmeta na ostalim sudovima te o kojim se točno predmetima radi i koliko ih je dodijeljeno kojim sucima moguće je vidjeti na stranici https://epredmet.github.io/. Tamo je vidljivo i da je najviše takvi predmeta bilo dodijeljeno jednoj sutkinji s Općinskog suda u Zadru. Što se tiče predmeta upisnik za predmete izvršavanja kazne zatvora „Ik I“ kod kojih je došlo do nastupanja zastare, na prvom mjestu je Županijski sud u Zagrebu s preko 130 predmeta, slijedi Županijski sud u Rijeci s preko 90 predmeta, potom Županijski sud u Vukovaru s preko 40 predmeta, a više detalja je kao i u prethodnom slučaju dostupno na prethodno spomenutoj stranici.
U ovom slučaju je najviše takvih predmeta dodijeljeno jednoj sutkinji sa Županijskoj suda u Rijeci. Treba naglasiti da za starije predmete usluga e-Predmet navodi puno manje informacija nego za novije pa je tako za mnoge predmete nastupljene zastare nisu niti navedene. Također treba uzeti u obzir i činjenicu da su i danas neki sudovi možda ažurniji u unosu detalja o predmetima koji uključuju i zastare na uslugu e-Predmet pa je moguće da su spomenute statistike uvjetovane i takvim pojavama.
Za kraj još treba reći da se uvjerljivo najveći broj zastara za koje su informacije dostupne na usluzi e-Oglasna odnosi na predmete upisnika „Pp Ikp“ što je upisnik za predmete izvršenja prekršajnih sankcija. Ako se pogledaju rješenja o tim zastarama, vidi se da se često radi o neplaćenim novčanim kaznama od nekoliko stotina kuna ili nekoliko tisuća kuna koje nisu plaćene za prometne prekršaje, prekršaje vezane za kršenje javnog reda i mira, za prekršaje vezane za obiteljsko nasilje itd. Budući da se ovakvi predmeti vode na prekršajnim sudovima, a prekršajni sudovi nisu obuhvaćeni uslugom e-Predmet, za njih nije bilo moguće napraviti sumarne statistike koje bi bila trajnije provjerive budući da se objave na usluzi e-Oglasna s vremenom uklanjaju. Za kraj se može reći da odgovornost za zastare osim na sucima često leži i na građanima koji se očito aktivno ili pasivno trude oko nastupanja zastare.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
