Analiza Nikole Banića: Sporost hrvatskog pravosuđa najveći je problem – pojedini predmeti trajali preko 40 godina (3)

Foto: Thinkstock

Informatičar Nikola Banić jedan je od inicijatora projekta, koji se nalazi na repozitoriju GitHub, kojim se nastoji ponuditi provjerive podatke i statistike o radu sudaca u domaćem pravosudnom sustavu. Projekt je izvorno nastao na inicijativu odvjetnika koji je htio ostati anoniman, a koji je došao na ideju automatskog praćenja sudskih predmeta na usluzi e-Predmet kako bi se otkrilo jesu li se dogodile kakve promjene, poput novog datuma ročišta. Tijekom rada na toj ideji došlo se do zaključka da bi se moglo pokušati dohvatiti podatke za što je više moguće predmeta dostupnih na e-Predmetu i potom izračunati statistike djelotvornosti pojedinih sudaca.

U više nastavaka donosimo analizu Nikole Banića za djelotvornije sudstvo (ZDS) koje je pisao za Hrvatski tjednik.

> Analiza Nikole Banića: Kako unaprijediti hrvatsko pravosuđe? (1)

> Analiza Nikole Banića: ‘Nelogičnosti kod pravosudnih predmeta – je li u pitanju pogreška ili friziranje?’ (2)

Sporost

Za djelotvornije sudstvo (ZDS) je vrlo važno i kolika je duljina trajanja predmeta na sudu kod nekog suca što je već više puta spomenuto u prethodnim člancima na ovu temu. Isto je tako spomenuto i da hrvatsko pravosuđe često ima probleme s predugim rješavanjem predmeta.

Tako je 30. srpnja 2020. godine Europski sud za ljudska prava donio tri presude u kojima je utvrdio povrede prava na suđenje u razumnom roku zbog prekomjernog trajanja sudskih postupaka pred hrvatskim sudovima te povrede prava na djelotvoran pravni lijek za duljinu trajanja tih postupaka. Pri tome se u jednoj od tih presuda radilo o slučaju za koji je u Hrvatskoj postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora trajao ukupno 15 godina i 5 mjeseci na tri razine (Općinski sud u Krku, Županijski sud u Rijeci i Vrhovni sud RH). Iako je to dugo, ipak nije najdulje što se dosad moglo vidjeti u sudskoj praksi u Hrvatskoj. U povijesti hrvatskog pravosuđa postoje predmeti koji se protežu čak i kroz nekoliko bivših država. U ovom članku bit će spomenuti neki od predmeta s javno provjerivim duljinama trajanja.

Ako se uzimaju u obzir zatipci koji se događaju kod unosa podataka na usluzi e-Predmet, onda je vjerojatno najstariji predmet Povrv-161/2014 na Općinskom sudu u Krku koji je navodno počeo 14. godine za vrijeme Isusova zemaljskog života te s njim povezan predmet Pu P-5221/2015 Općinskog suda u Rijeci stalne službe u Krku. Slijedi predmet P-121/2007 s Trgovačkog suda u Varaždinu koji je navodno počeo 200. godine kad se rodio sveti Ciprijan te vjerojatno i rimski car Valerijan I. Slijede tri predmeta koji su navodno počeli u 10. stoljeću (prvi, drugi i treći), a svi ostali slični zatipci su već unutar 2. tisućljeća.

Među najstarijim predmetima kod kojih se ne radi o zatipcima su ostavinski predmeti kod kojih se radi o naknadno pronađenoj imovini. Jedan takav primjer je predmet O-899/2013 koji se kako navodi usluga e-Predmet odnosni na postupak pokrenut 18. prosinca 1912. godine za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije i za koji je odluka donesena 2. prosinca 2013. godine. Njemu sličan je i predmet O-481/2014 koji se odnosi na postupak pokrenut 21. lipnja 1918. godine i za koji je odluka donesena 15. svibnja 2020. U prvoj Jugoslaviji je kako se navodi 8. travnja 1931. godine počeo predmet O-549/2014 s Općinskog suda u Šibeniku i završio je 3. lipnja 2014. godine. Iz sličnog je razdoblja i predmet O-333/2010 s Općinskog suda u Metkoviću koji je počeo 3. listopada 1935. godine i završio 7. travnja 2011. godine. Sljedeći sličan predmet se odnosi na ND Hrvatsku jer se navodi kako je predmet Gž-4630/2012 sa Županijskog suda u Zagrebu započeo 3. svibnja 1943. godine i završio 16. listopada 2012. godine pri čemu se radi o drugostupanjskom građanskom predmetu koji je kako se navodi vezan uz predmete O-677/1943, O-10/1976, O-5573/1990, O-1598/2001, O-3275/2001 i P-9182/2005 s Općinskog građanskog suda u Zagrebu koji se kako se može zaključiti po imenima protežu kroz više desetljeća od ND Hrvatske preko komunističke Jugoslavije pa sve do današnje Hrvatske.

Sličnih predmeta koji se odnose na naknadno pronađenu imovinu, nasljedstva ili na žalbe na to kao kod spomenutog predmeta iz ND Hrvatske ima puno i neće ih se navoditi. Također se neće navoditi ni predmete čije dugo trajanje je kombinacija različitih žalbi, ponovnih pokretanja postupka i sličnih radnji jer u njima iz podataka dostupnih za usluzi e-Predmet nije potpuno jasno jesu li za duljinu postupka krivi sudovi ili se radi o velikim razmacima između različitih prijava stranaka. Ono što je međutim puno jasnije su primjerice predmeti u kojima nema nikakvih drugih vezanih predmeta i kod kojih nije došlo do obustave postupka što bi možda moglo znači da njihovo vođenje niti nije bilo nužno.

Predmet P-699/2010 na Općinskom sudu u Dubrovniku počeo je 2. prosinca 1969. godine, a presuda je donesena 30. rujna 2010. godine. Predmet P-5372/2016 na Općinskom sudu u Splitu počeo je 19. veljače 1979. godine, a presuda je donesena 10. lipnja 2019. godine. Predmet P-2391/2005 na Općinskom sudu u Dubrovniku započeo je 7. travnja 1969. godine, a presuda je donesena 27. travnja 2009. godine. Ovo su samo tri primjera gdje se su predmeti trajali preko 40 godina i gdje se radilo o počecima predmeta u godinama prije onih spomenutih u imenu predmeta. 

Prethodno spomenuti predmeti su možda i posljedica pogrešaka na usluzi e-Predmet, ali ako je tako, onda postoje tisuće takvih pogrešaka. Postoje i dugi predmeti koji su započeti za vrijeme današnje Hrvatske. Predmet P-3927/1991 na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu započeo je 26. lipnja 1991. godine, a završio je 18. prosinca 2013. godine. Predmet Ovrv-31613/1993 na Trgovačkom sudu u Zagrebu započeo je 6. kolovoza 1993. godine, a završio je 9. ožujka 2015. godine kad je odbačen prijedlog. Predmet P-472/1998 na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu započeo je 30. siječnja 1998. godine, a završio je 3. travnja 2019. godine. Od predmeta započetih u ovom tisućljeću zanimljivo je spomenuti predmet Pn-7500/2001 na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu koji je započeo 26. studenog 2001. godine i koji je završio 5. ožujka 2020. godine. U drugostupanjskom predmetu Gž-2225/2020 na Županijskom sudu u Osijeku je vezano za prethodno spomenuti predmet 13. rujna 2020. godine usvojena i žalba i preinačeno je prvostupanjsko rješenje.

Ovako se može u nedogled navođenjem još tisuća i tisuća sličnih predmeta, a ovdje se niti nisu spomenuli predmeti koji su još uvijek u tijeku i kojih također ima jako puno još iz davnih godina. Prema tome očito je da koliko god se netko negdje hvalio brzim ili bržim nego prije rješavanjem predmeta, to možda ne znači puno onima čiji predmeti se i dalje rješavaju već dugo bez vidljivog kraja. Slaba utjeha je da koliko god netko u Hrvatskoj dugo čekao, na temelju viđenoga se može zaključiti da gotovo uvijek čekanje može biti i puno gore. Za kraj još treba reći da iako se neki predmeti naizgled otežu u nedogled, postoje i suprotne situacije kad je na temelju nekih znakova odmah moguće reći da će neki predmet iz ovih ili onih razloga biti riješen natprosječno brzo, no više o toj temi u drugom članku na ovu temu.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hrvatski tjednik

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.