Informatičar Nikola Banić jedan je od inicijatora projekta, koji se nalazi na repozitoriju GitHub, kojim se nastoji ponuditi provjerive podatke i statistike o radu sudaca u domaćem pravosudnom sustavu. Projekt je izvorno nastao na inicijativu odvjetnika koji je htio ostati anoniman, a koji je došao na ideju automatskog praćenja sudskih predmeta na usluzi e-Predmet kako bi se otkrilo jesu li se dogodile kakve promjene, poput novog datuma ročišta. Tijekom rada na toj ideji došlo se do zaključka da bi se moglo pokušati dohvatiti podatke za što je više moguće predmeta dostupnih na e-Predmetu i potom izračunati statistike djelotvornosti pojedinih sudaca.
U više nastavaka donosimo analizu Nikole Banića za djelotvornije sudstvo (ZDS) koje je pisao za Hrvatski tjednik.
Kakvo je stanje hrvatskog pravosuđa?
Svjetski ekonomski forum je u izvještaju o globalnoj konkurentnosti za 2019. godinu po učinkovitosti pravnog okvira u rješavanju sporova Hrvatsku smjestio na 140. od 141 mjesta, a slično kao i 2019. godine jedna od preporuka Europske komisije Hrvatskoj iz svibnja 2020. godine uključuje unapređenje pravosuđa. Znači može se reći da stanje hrvatskog pravosuđa svakako treba unaprijediti.
Kako unaprijediti stanje hrvatskog pravosuđa?
Prema Europskoj uniji je za hrvatsko pravosuđe najvažnije bilo osigurati neovisno, nepristrano, vjerodostojno, transparentno i djelotvorno sudstvo, a prema spomenutom rangiranju se čini da to nije osigurano. Znači za unapređenje hrvatskog pravosuđa treba unaprijediti i djelotvornost sudstva.
Kako unaprijediti djelotvornost sudstva?
Aktualni predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa je 2010. godine izjavio sljedeće: „Mislim da ako društvo želi djelotvorno sudstvo, radi dobrobiti građana, ono mora imati suce koji će biti stručni, savjesni, motivirani za svoj rad i posve neovisni i samostalni.“ Dalje je 2017. godine izjavio sljedeće: „Moja ambicija je sve suce, nositelje sudbene vlasti u jednoj od tri ravnopravne vlasti u Hrvatskoj, kao prvi među jednakim poticati i ohrabrivati, pa i na tu obvezu podsjećati. Čvrstog sam uvjerenja da sudstvo samo tako može biti djelotvorno i učinkovito, te time pridonijeti dobrobiti građana i razvoju i prosperitetu naše domovine i njenom ugledu u svijetu“. Znači za unapređenje djelotvornosti sudstva su tako potrebni stručni, savjesni, motivirani, neovisni i samostalni suci koje treba poticati i ohrabrivati.
U kojem smjeru poticati i ohrabrivati suce?
Djelotvornost sudstva uvelike ovisi i o trajanju sudskih postupaka. Zbog povrede suđenja u razumnom roku Hrvatska je zadnjih godina morala isplatiti milijunske naknade. Skraćivanje duljine trajanja sudskih postupaka bi očito bilo korisno za građane, a i za državu u smislu smanjenja isplata. Znači suce treba poticati i ohrabrivati na skraćivanje trajanja sudskih postupaka koji su im dodijeljeni.
Kako izvršiti poticanje i ohrabrivanje sudaca?
Poticanje na bolje izvođenje zadataka je moguće i javnom objavom uspješnosti pojedinaca radi uspoređivanja. Primjena toga i na suce bi bila u skladu s priopćenjem za javnost Udruge hrvatskih sudaca od 7. travnja 2020. godine gdje se navodi i sljedeće: „Svaka grana vlasti ima svoje slabe točke i mjesta za napredak pa tako i sudbena vlast. Svaka konstruktivna kritika je dobro došla i sudstvo je otvoreno za dijalog.“ Konstruktivna kritika se temelji na provjerivim podacima. Znači suce se može poticati javnom usporedbom provjerivih podataka o trajanju sudskih postupaka koji su im dodijeljeni.
Kako doći do podataka o djelotvornosti određenog suca?
Na javno dostupnoj usluzi e-Predmet Ministarstva pravosuđa je za odabrani sudski predmet između ostaloga vidljivo koliko je sucu trebalo od dodjele do donošenja odluke, je li odluka ukinuta, preinačena ili potvrđena na višem sudu, je li predmet sucu bio presigniran itd. Znači podaci o trajanju sudskih postupaka koji su dodijeljeni određenom sucu su javno dostupni na usluzi e-Predmet, a do njih se može doći tako da se pojedinačno provjeravaju predmeti na kojima bi određeni sudac mogao biti.
Jesu li pojedinačna provjeravanja već učinjena i ako jesu, gdje su dostupna?
Jesu i objedinjeni rezultati tih provjera su zamišljeni kao pomoć za konstruktivnije kritike za djelotvornije sudstvo pa je njihov skup označen kraticom ZDS. ZDS je javno dostupan na mrežnoj stranici https://epredmet.github.io i na adresi https://tiny.cc/zds koja je možda lakše pamtiva. Znači ZDS sadrži rezultate spomenutih provjera uz poveznice na podatke na e-Predmetu radi provjerivosti.
Koliko je ZDS pouzdan?
ZDS je pouzdan koliko i podaci na e-Predmetu. Tamo postoje pojave kao što su dodjele predmeta sucima na datume koji su nakon datuma donošenja odluke, greške i nedosljednost prilikom navođenja sudaca, zatipci prilikom navođenja imena i prezimena, promjena prezimena sutkinja nakon udaje, datum donošenja odluke koji je prije datuma pokretanja postupka, nedostatak različitih podataka i mnoge druge koje mogu onemogućiti jednoznačno tumačenje podataka pa su neki predmeti zanemareni. Nadalje, mnogi predmeti nisu uopće dostupni u e-Predmetu pa podaci o tim predmetima nisu javno dostupni i dohvativi. Naposljetku, ZDS je nastao pojedinačnim provjeravanjem predmeta za koje se pretpostavljalo da postoje pa se neke postojeće sigurno nije provjerilo, iako su javno dostupni. Znači ZDS je pouzdan koliko i podaci usluge e-Predmet i sadrži samo nađene predmete.
Koji bi bio primjer praktičnog korištenja ZDS-a?
Predmeti pod upisnicima kao što su Ovr za ovrhe, P za parnične postupke ili O za ostavine se izravno tiču i samih građana za koje se ti predmeti vode i njima je vjerojatno zanimljivo koliko dugo se takvi predmeti prosječno rješavaju. Na Slici 1 se vidi da zadnjih godina postoje razlike u prosječnom trajanju spomenutih postupaka i da se neke upisnike predmeta rješava puno brže nego neke druge.
Slika 1 odnosi se na cijelu Hrvatsku pa se ne može dobiti dojam brzine rješavanja u različitim dijelovima Hrvatske, a razlike su značajne. Primjerice, kod predmeta upisnika P za brzinu rješavanja nije svejedno je li predmet na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu ili na Općinskom sudu u Bjelovaru – razlike prosječnih duljina rješavanja se mjere u godinama kao što prikazuje Slika 2. Nadalje, to ne znači ni da su svi suci na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu nužno spori iz kojih god razloga. Tako Slika 2 pokazuje da je prosječna duljina trajanja predmeta na kojima se spominje viši sudski savjetnik Goran Felja, predsjednik Udruge hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika, puno bolja nego u slučaju Općinskog građanskog suda u Zagrebu na kojem radi. Goranu Felji je osim toga 2019. godine presignirano barem 150 predmeta što je više nego u prethodnim godinama i možda ima određeni utjecaj. Dodatno, u preko stotinu predmeta su na drugostupanjskom sudu presude Gorana Felje potvrđene što možda govori i o njihovoj kvaliteti. ZDS javno nudi sve ove, kao i puno drugih podataka.
Znači ZDS-om se može izravno pokazati razlika djelotvornosti pojedinih sudova te pojedinih sudaca na određenom sudu, a može se donekle zaključivati o kvaliteti presuda pri čemu se u osnovi radi o analizi već otprije javno dostupnih, ali sada i agregiranih podataka preuzetih s usluge e-Predmet.
Kako objasniti nesklad između ZDS-a i nekih javno dostupnih statistika?
U Izvješću predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2019. godinu se kao metrika za duljinu trajanja postupaka koristi Disposition Time (DT) što je tamo opisano kao očekivano vrijeme trajanja postupka, no to je pogrešno. Osim toga ta metrika uključuje pretpostavke koje u Hrvatskoj nisu ispunjene pa može dati varljivu sliku stanja. Znači ZDS na mrežnim stranicama koristi prosječnu duljinu trajanja postupaka riješenih u nekoj godini, a problem DT-a je za jedan drugi članak.
Zaključak
Ukratko, nije svejedno na kojem sudu i kod kojeg suca se predmet vodi jer razlike u trajanju cijelog postupka mogu biti vrlo značajne. ZDS donekle omogućuje uvid u neke od spomenutih razlika i može poslužiti za konstruktivn(ij)u argumentaciju prilikom kritike sudstva jer koristi javno dostupne provjerive podatke. Opisane komponente ZDS-a su samo neke od mogućnosti i ako netko od zainteresiranih čitatelja ima dodatne ideje, može ih predložiti na kontakt dan na spomenutoj stranici.
*Mladi inženjer Nikola Banić s diplomom zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva – zajedno je s Marinom Maržićem – prije dvije godine privukao pozornost javnosti softverom koji automatski broji sudionike velikih javnih okupljanja i događanja. Uz to, na Narod.hr redovito od 2015. objavljujemo analize Nikole Banića i M. Koića o nelogičnostima na mrežnom jasenovačkom popisu. Koristeći računalne programe usporedili su i službeni popis stradalih Memorijalnog centra JUSP Jasenovac s takvim popisima drugih logora te su otkrili da se osobe koje se vode kao stradali u Jasenovcu nalaze na popisu stradalih u logorima Auschwitz, Buchenwald i Dachau.
** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
