Samo dokumentacija za obnovu Zagreba stajat će dvije i pol milijarde kuna

Zagreb, 23.3.2020 - Na Gornjem gradu još su vidljive posljedice potresa.foto HINA/ Tomislav PAVLEK/tp

U parku Amadria u Šibeniku održavaju se četvrti po redu Dani arhitekata u organizaciji Hrvatske komore arhitekata. Ovo najveće stručno okupljanje arhitekata okupilo je ove godine, unatoč pandemiji, 350 sudionika. Skup je otvorio Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, a nazočio mu je i Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.

Tema je Stanovanje, sasvim prikladno, jer stan je i mjesto zaklona od bolesti kao što je i mjesto rada i stvaranja, a pogotovo takva tema dobiva na značaju jer se skup održava u vrijeme kada se donosi zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Tako je jučer održan i okrugli stol na tu temu na kojem je sudjelovalo nekoliko uvaženih stručnjaka a moderirala ga je Rajka Bunjevac, predsjednica HKA. Kako se moglo čuti, s Darkom Horvatom, novim ministrom graditeljstva struka je dobila više uvažavanja, ima više sluha za stručne sugestije, no također još ima stvari koje bi trebalo popraviti kako bi zakon bio do kraja funkcionalan, prenosi Večernji list.

Dr. sc. Katarina Horvat-Levaj s Instituta za povijest umjetnosti istakla je kako su učinjeni dobri koraci prema obnovi povijesne jezgre Grada Zagreba no da i dalje ima pritisaka koji se odnose na rušenje kvalitetno napravljenih građevina i nastojanja da se svaka parcela nanovo gradi.

Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba kao glavne teme zakona istakao je rješavanje statusa svih koji su potresom oštećeni, kako će se osigurati financijska sredstva za tu obnovu.

– Riječ je o ogromnoj cifri, spominju se 44 milijarde kuna koje se spominju kao startna suma za konstruktivnu obnovu stambenog fonda i potpunu sanaciju javnih projekata. I to je više od vrijednosti svih izgrađenih autocesta u Hrvatskoj zadnjih 20-30 godina. Kada se to pretvori u projektnu dokumentaciju, to znači 200-300 tisuća kuna vrijednosti posla za svakoga ovdje, rekao je Matković ističući značaj probne obnove bloka 19, prostora omeđenog Dalmatinskom, Medulićevom, Frankopanskom i Ilicom.

Riječ je o procesima koji će trajati godinama, iz povijesti znamo kako je obnova Dubrovnika trajala 40 godina, u talijanskoj L’Aquili nije se u desetak godina dovršilo puno značajnih projekata. U ovom zakonu ne bi smio postojati paralelni sustav dokumentacije, pa da se može birati hoće li se raditi po zakonu o obnovi ili po zakonu o gradnji, ne treba se dodatnim uredbama određivati što je dokumentacija. Trećina zakona zapravo govori o postupcima projektiranja, građenja, nadzora što je nepotrebno, jer arhitekti to ionako rade, rekao je Matković upozorivši i na nejasnoće oko pojma cjelovite obnove gdje se ne bi trebalo razdvajati javno od privatnog u istoj zgradi jer se tada neće moći ispunjavati ono što zakon predviđa, a to je cjelovita obnova.

Prof. dr. sc. Tihomir Jukić s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu istakao je kako je u stručnom smislu zakonom ipak zabilježen bitan pomak.

– Izbjeglo se da novi zakon degradiranjem drugih zakona, o gradnji, prostornom uređenju, inspekciji i javnoj nabavi, otvori eldorado za graditeljstvo, rekao je prof. Jukić osvrčući se na obvezu koju je sebi zadala država.

– O trošku države u omjeru od 80 posto obnovit će se konstrukcija zgrade, no ostalo, poput energetske obnove, fasada, sve ostalo građani moraju obnoviti o svom trošku. Zakon ide na ono što je hitno, a to je sigurnost, no struka se zalaže za cjelovitu obnovu, da se sustavno krene u sljedećih 20-30 godina, razmišljati o tome kako će izgledati taj grad. U suprotnom će doći do ‘točkaste’ obnove. Zakon treba biti početak takve obnove, uređenja cijelog grada. Sada takvih smjernica urbane obnove u zakonu nema, kazao je prof. Jukić.

Prioritet zakona mora biti obnova stambenog fonda i povratak građana u njihove domove, smatra Rajka Bunjevac, predsjednica HKA.

– Uz projekte konstruktivne obnove moraju se raditi i arhitektnosti projekti, jer postoji cijeli niz aspekata koje mogu sagledati jedino arhitekti. Te zgrade su zapuštene cijeli niz godina, ne funkcionira ni energetska ovojnica, nisu sigurne, nepristupačne su za osobe smanjene pokretljivosti. Arhitektonski projekti moraju biti obaveza, rekla je Bunjevac procjenjujući kako je vrijednost projektne dokumentacije u ukupnoj cijeni obnove nekih pet posto.

– Nikada nitko od nas nije radio ovako veliki posao, nije izgledno da ćemo ga opet raditi. Šansa je ovog zakona da se krene barem u projektiranje cjelovite obnove tih zgrada te da se onda obnova izvodi prema prilivu sredstava, poštujući prioritete. Zakon isto tako treba biti takav da vrijedi i za druge zapuštene gradove u Hrvatskoj, rekla je Bunjevac.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list