Andreja Baraba iz Pokreta otoka: ‘U dosadašnjem odnosu države prema otocima izostao je cjelovit planski pristup’

Foto: facebook

„Jedan od problema s kojima se susreću naši otoci jest depopulacija i starenje stanovništva. Kada pogledate stanovništvo po kategorijama, vidite da značajno raste udio starijeg stanovništva. Svojedobno sam bila ravnateljica osnovne škole na otoku Pašmanu. Samo promatrajući broj učenika u posljednjih 10 godina, uočava se njegov značajni pad. Sa nekih 160-170 koliko ih je imala 2009., danas ih ima tek nešto više od 100.

Kvaliteta života ne prati trendove kakvi bi trebali biti u 21. stoljeću. Danas još uvijek imate otoke koji nemaju riješeno pitanje kontinuirane opskrbe pitkom vodom, nego se opskrbljuju putem vodonosca ili cisternom, a još veći problem je pitanje zbrinjavanja otpadnih voda…“ – rekla je u razgovoru za Narod.hr gospođa Andreja Baraba, koja je kao članica udruge Pokret otoka bila dio radne skupine za izradu novog Zakona o otocima, o kojemu se trenutno provodi javna rasprava na portalu E-savjetovanje.

U Hrvatskoj je 47 naseljenih otoka, a njegovi stanovnici svakodnevno se suočavaju s brojnim problemima koji im otežavaju život.

Potreba za otočkim umrežavanjem dovela je do stvaranja udruge Pokret otoka koja okuplja različite otočne neprofitne organizacije i same otočane te koordinira mnoge aktivnosti s tim ciljem.

Andreja Baraba iz Pokreta posebno se angažirala oko novog zakonskog prijedloga o otocima te je u sklopu radne skupine Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije sudjelovala u njegovoj izradi.

Prijedlog zakona objavljen 7. lipnja te je otvorena javna rasprava koja traje do 23. lipnja, a u koju se sa svojim prijedlozima i kritikama mogu uključiti svi zainteresirani građani.

Tim povodom razgovarali smo s gospođom Andrejom Barabom.

„Kroz Pokret otoka potičemo na preuzimanje odgovornosti za budućnost naših otoka“

Narod.hr: Kako je nastao Pokret otoka i tko ga čini?

Andreja Baraba: Pokret otoka je osnovan s ciljem da postane platforma koja bi okupljala sve otočne udruge i neprofitne organizacije koje imaju za cilj održiv razvoj otoka i promicanje otočkog načina života te njihovo umrežavanje. Osnivač platforme je bila udruga Buđenje sa Šolte, a kako je platforma rasla osnovana je udruga Pokret otoka. Pokret je samoodrživa i solidarna mreža otočana i ljubitelja otoka koji kroz povezivanje pojedinaca i organizacija ima krajnji cilj izgraditi odgovorno i održivo društvo. Vlastitim primjerom potičemo otočane na preuzimanje odgovornosti za budućnost naših otoka. Kroz naše djelovanje promičemo otočni održivi razvoj, zaštitu otočnog okoliša sa svih aspekata, zalaganje za održivu energiju, održivi turizam – sveukupno, rad na unaprijeđenju kvalitete otočnog života.

Pozivam vas da posjetite našu mrežnu stranicu otoci.eu, koja je zaista informativna, a na kojoj možete pronaći sve informacije o našim aktivnostima te projektima i putem koje se može postati naš član.

Na stranicama se, između ostalog, nalazi i otočni kalendar, u kojemu najavljujemo sportska, kulturna i društvena događanja sa svih otoka u svrhu dijeljenja informacija i umrežavanja.
Pokret je također uključen i u neke europske projekte s raznim temama koji se tiču otočnog života.
Aktivnosti udruge koordinira predsjednica Maja Jurišić, dok sam ja prvenstveno bila zadužena da, sudjelujući u radnoj skupini Ministarstva za pripremu Zakona, učinim sve da taj zakon bude što bolji.

Narod.hr: Koji su najveći problemi s kojima se hrvatski otoci suočavaju?

Andreja Baraba: To je definitivno ono što muči i ostatak Hrvatske – depopulacija i starenje stanovništva. Iako, kada gledate posljednje popise stanovništva, nama stanovništvo na otocima kumulativno čak i ne pada zadnjih 20 godina, ali značajno pada kada gledate duže razdoblje 50-60 godina. A kada pogledate stanovništvo po kategorijama, vidite da značajno raste udio starijeg stanovništva, što ukazuje na to da mlađe stanovništvo ili ne ostaje na otoku ili pak pada natalitet, dok starije stanovništvo koje odlazi u mirovinu, često seli natrag na otok.

Ja sam svojedobno bila ravnateljica osnovne škole na otoku Pašmanu. Samo promatrajući broj učenika u posljednjih 10 godina, uočava se njegov značajni pad. Sa nekih 160-170 koliko ih je imala 2009., danas ih ima tek nešto više od 100. To su za mene stvarni demografski podaci.

Kvaliteta života ne prati trendove kakvi bi trebali biti u 21. stoljeću. Danas još uvijek imate otoke koji nemaju riješeno pitanje opskrbe pitkom vodom, kontinuirano, nego se domaćinstva opskrbljuju putem vodonosca ili cisterne s kopna što je, u konačnici, iako država subvencionira ta kućanstva, skuplje i to poglavito za fizičke osobe –obrtnike i pravne osobe.

Ako pogledate stranice Ministarstva, vidjet ćete da od 47 naseljenih otoka, na čak 30 se djelomično ili u cijelosti provodi mjera subvencionirane vode, dakle svi oni još uvijek nemaju riješeno pitanje kontinuirane vodoopskrbe.

No, puno veći problem od vodoopskrbe je pitanje zbrinjavanja otpadnih voda. Tu još veći broj otoka nema riješeno adekvatno zbrinjavanje otpadnih voda što značajno narušava kvalitetu otočnog okoliša.

„U dosadašnjem odnosu države prema otocima izostao je cjeloviti planski pristup“

Narod.hr: U svojem priopćenju za javnost naveli ste da se postojeći Zakon otocima, iz 1999., nikada nije u potpunosti provodio. U kojem segmentu on nije provođen?

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Andreja Baraba: Tako je, u jednom svom određenom dijelu on se nije nikad proveo, iako je za svoje vrijeme on bio prilično dobar i optimističan zakon koji bi, da se proveo u cjelosti, možda imao i više efekta.

Taj zakon je, primjerice, imao jedan dio koji je propisao donošenje državnih programa po sektorima, a njihov smisao bio je da nadležna tijela državne uprave vode na jedan poseban način brigu o otocima. U tom segmentu su, nažalost, izrađena samo 2 državna programa.

Dakle, kada imate programsko-planski dokument koji ste donijeli- onda ste ga dužni provoditi: o njemu periodično izvještavati, pratiti način provedbe, imati mjerljive pokazatelje je li to što radite dobro ili ne.

Bez toga, provedba zakona svodila na provođenje pojedinačnih mjera, na način kao da je „gašen požar“, primjerice : stanovnicima koji nemaju vode- dajemo subvenciju, otočni poslodavci imaju skuplju cijenu rada – dajemo im potporu… Sve je to dobro. No, izostao je jedan cjelokupni strateški planski pristup, čija bi se provedba pratila s mjerljivim pokazateljima.

Osim toga, donošenje godišnjeg otočnog izvješća i njegovo podnošenje Hrvatskom saboru svelo se na to, da se izvještava o provedbi zakona za dvije godine unazad, kada podaci više nisu upotrebljivi odnosno izvještavanje se svodi na zadovoljenje zakonske obveze, a ne za kvalitetno promišljanje otočnog razvoja.

Narod.hr: Koje sve novosti donosi novi prijedlog zakona?

Andreja Baraba: Osim ovih mjera koje su bile obuhvaćene u starom zakonu, a koje su zadržane i prilagođene, Zakon također donosi uvođenje otočnih koordinatora. To su osobe koje bi u svrhu osiguravanja razvoja otoka, na temelju vertikalnog pristupa- odozdo prema gore, koji obuhvaća sve razine vlasti, trebale koordinirati planove i projekte važne za razvoj na razini otoka. Oni bi trebali funkcionirati i horizontalno, na razini otoka, ali i vertikalno- prema svojoj matičnoj županiji, zatim prema Ministarstvu i prema razvojnoj agenciji koja djeluje na tom području.

Te vertikalne komunikacije nije bilo u starom zakonu. Ona je po meni izrazito važna jer se njome konačno potrebe lokalne zajednice mogu, kroz jednu osobu, bolje sakupiti, čuti i uobličiti u nekakav projekt ili program.

Nadalje, ono što stari zakon nije prepoznavao, jer je dijelio sve otoke u dvije skupine razvijenosti, su otoci sa specifičnim upravnim položajem. Danas još uvijek postoje otoci koji se nalaze u sastavu nekog drugog grada ili općine na otoku ili na kopnu. Primjerice, u sastavu grada Zadra je 7 malih otoka koji imaju imaju status mjesnog odbora. Oni stoga primjerice povlače indeks razvijenosti grada Zadra, koji je u 8., najrazvijenijoj skupini. Po toj logici su i otoci Iž, Silba, Rava, Olib, Premuda, Molat i Ist- isto razvijeni, iako u stvarnosti oni nemaju iste uvjete, a daleko od toga da su razvijeni kao kopneni dio grada. Dakle, problem takvih otoka je reguliran ovim zakonom.

Također, uvode se otočni razvojni pokazatelji prema kojima će se razvrstavati otoci prema razvijenosti- za razliku od prošlog, koji ih je svrstavao u dvije skupine, sada će postojati 3 skupine.

Prošireno je pravo na subvencioniranu pitku vodu- dosada su to imala samo domaćinstva, a sada se to širi i na pravne osobe, osim u djelatnosti turizma.

Uvedena su dva nova pojma kako bi se osigurala ulaganja iz EU fondova u novoj financijskoj perspektivi i da bi se omogućila izrada posebnog programa razvoja otoka, a to su otočna urbana područja i otočna prioritetna područja.

„Pravi posao počet će tek nakon donošenja Zakona“

Proširen je sastav otočnog vijeća. Otočno vijeće savjetodavno je tijelo ministra, a u njemu će od sada sjediti i predstavnici otočnih neprofitnih organizacija i znanstvene zajednice.

Implementiran je i europski regulatorni okvir, a to je Rezolucija o posebnoj situaciji otoka koju je Europski parlament donio 2015. i Deklaracija o pametnim otocima, koja promiče održiv planski razvoj. Takav razvoj uključuje i zaštitu prirodnih resursa, koji su na otocima limitirani i trebamo ih sačuvati, a ne beskrajno iskorištavati. Ukratko su to glavne novine koje ovaj zakon donosi.

Ono što, međutim, posebno želim naglasiti jest to da je svaki zakon optimistično zamišljen, ali ključna stvar je provedba. Dvije se godine radilo na novom zakonu, čime je država pokazala interes da posebno zaštiti otoke. Oni su, na kraju krajeva, i Ustavom zaštićena kategorija jer naš Ustav predviđa da će država posebno brinuti o otocima. No, izrada zakona je samo manji dio priče. Pravi posao tek počinje kad on stupi na snagu: posao s podzakonskim aktima, a još veći- s njegovom provedbom.

Narod.hr: Kad očekujete da bi Zakon mogao biti u Saboru i do kada bi mogao biti donesen?

Andreja Baraba: E-savjetovanje završava 23. lipnja. Vjerujem da će do kraja srpnja biti na Vladi i zatim ući u saborsku proceduru, te s 1. siječnja 2019. godine stupiti na snagu.

Narod.hr: Kako se zainteresirani građani mogu uključiti u vaš rad oko pripreme zakona?

Andreja Baraba: Pozivam sve zainteresirane da sudjeluju u javnoj raspravi putem e-savjetovanja.

Ne znam koliko su naši građani educirani da sudjeluju u e-savjetovanjima. Nažalost imam iskustvo, barem iz onih e-savjetovanja u kojima sam ja sudjelovala, da se na njih javlja samo jedan uski krug građana, iznimno zainteresiranih i senzibiliziranih za neki određeni problem.

No, javno savjetovanje je odličan prostor gdje svaki građanin zaista dobiva priliku da nešto kritizira, ili još bolje, budimo afirmativni, nešto predloži. Iz tog razloga smo iz Pokreta i poslali određena priopćenja kako bi se putem medija što veći broj ljudi motivirao za sudjelovanje u raspravi.

Stoga pozivam sve zainteresirane da se uključe i putem e-savjetovanja daju svoje komentare.

Izvor: narod.hr