Sezona požara ove je godine bila po mnogo čemu specifična, opožareno je tri puta više površina u odnosu na ‘normalnu’ godinu, zračne su snage angažirale tri puta više resursa nego godinu prije, istaknuto je u utorak na okruglom stolu Ljudska prava, vatrogastvo i civilna zaštita: Što smo naučili u požarnoj sezoni?, što ga je organizirala pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Cilj je tog stola, dati konstruktivan doprinos najavljenoj analizi sustava vatrogastva i civilne zaštite u jednoj od najtežih protupožarnih sezona, rekla je Vidović.
Koliko je ovogodišnja požarna sezona bila složena najbolje govori usporedba sa prošlom, rekao je državni tajnik Ministarstva obrane Tomislav Ivić te naveo da su, primjerice, zračne snage ove godine imale više od 17 tisuća sati leta, lani oko 6.300 sati, ove su izbacile više od 80 tisuća tona vode, lani nešto više od 34 tisuće tona.
Opožareno više od sto tisuća hektara
Neovisno o težini sezone, hrvatske Oružane snage svoj su zadatak obavile na najbolji mogući način, pripadnici protupožarne eskadrile i kopnenih snaga zaslužuju pohvale za svoj nesebičan angažman, istaknuo je Ivić.
U MORH-ovu proračunu za požarnu se sezonu svake godine osigura oko 80 milijuna kuna, ove godine taj će iznos biti veći, a koliko znat će se krajem godine.
Posebnost ovogodišnje požarne sezone svojim je podacima potvrdio i zamjenik glavnog vatrogasnog zapovjednika Željko Sutlar.
U priobalju, u više od 3700 požara na otvorenom prostoru do sada je opožareno preko 85 tisuća hekatra, u cijeloj državi bilo je 5200 požara i više od sto tisuća hektara opožarene površine, naveo je Sutlar. Usporedbe radi, u najtežim godinama kroz cijelu bi se godinu opožarilo oko 35 tisuća hektara.
Najviše požara, ističe, ove je godine bilo u tri dalmatinske županije, a zanimljivo je da se težište velikih požara “pomiče” u Ličko-senjsku županiju, što je prije deset godina bilo nezamislivo.
Sutlar je predstavio i ‘krvnu sliku’ hrvatskog vatrogastva: imamo 1810 dobrovoljnih vatrogasnih društava te 66 javnih vatrogasnih postrojbi, 2700 profesionalnih i 58 tisuća dobrovoljnih vatrogasaca.
Podcjenjivački stav prema zaštiti od požara
Predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) Ante Sanader poručuje kako je požara bilo i bit će ih u budućnost, pa i onih velikih, sve dok je “stanje ovakvo”, odnosno dok građani podcjenjuju opasnost, dok su poljoprivredne površine neočišćene, divlji deponiji neriješeni…
U Dalmaciji su poljoprivredne površine zapuštene, sve je “džungla”, pa kad zapuše bura svaki se mali požar može pretvoriti u katastrofu, upozorava Sanader.
Generalni stav prema zaštiti od požara je podcjenjivački, smatramo da je to bez veze, kaže predsjednik i ističe kako se Hrvatska ne može pohvaliti požarnom kulturom.
Hrvatska ima 58 tisuća dobrovoljnih vatrogasaca, Austrija 350 tisuća, iako je opasnost od požara kod nje manja.
Sanader: Građani dobrodošli, ali kroz sustav
Požar nije ušao u Split, nego u njegovo predgrađe, u vatrogasnoj karijeri pet puta sam imao takav požar, uzvratio je Sanader na apostrofiranje tog požara.
Odbacio je tvrdnje građana da se vatrogasni “sustav raspao”, te poručio da su građani dobrodošli u akcije gašenja, ali samo ako dođu “kroz sustav”.
U požaru se lako pogine, zamislite da je netko od građana (koji su sami gasili) poginuo, tko bi bio kriv, zapitao je Sanader?
Akciju Ništa nas ne smije iznenaditi svi su ismijavali, jer je iz komunizma, a to je bio pokušaj da građane kroz sustav probate obučiti, rekao je Sanader.
Slabo zanimanje građana za ‘ulazak u sustav’, potvrđuje i pročelnik splitske Službe za mjesnu samoupravu, zaštitu i spašavanje Filip Butorović koji također naglašava da je požar u Splitu bio specifičan. Imali ste dugotrajnu sušu, buru, kanaderi nisu mogli letjeti, a u nekim trenucima požar se širio 5 kilometara u 40 minuta, naveo je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
