Babić: Hrvati nisu antisemiti

Bivši generalni konzul Republike Hrvatske u Melbourneu Antun Babić u svom je priopćenj reagirao na izjavu novinara Jutarnjeg lista Miljenka Jergovića da su „Hrvati antisemiti i da mrze Židove“ te istaknuo kako je „suradnja hrvatske i židovske zajednice pozitivan primjer uspješnosti multikulturalnog društva u Australiji“.

Kao čovjek koji je dugo godina živio u zemlji s najvišom svjetskom razinom individualnih i kolektivnih ljudskih prava, a posebno kada je riječ o slobodi medija i javnog izražavanja, ne mogu se oteti dojmu kako kolumnist Jutarnjeg lista Miljenko Jergović, koji piše stilom novinara najgoreg žutog lista, s neopisivom lakoćom i nenadmašnom malicioznošću kontinuirano nastoji ocrniti Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i cijelo hrvatsko društvo. Najnoviji primjer izljeva nekontrolirane mržnje prema svemu što je hrvatsko Jergović nam je ponudio u njegovoj kolumni – «Jesmo li to sućutni prema žrtvama u Gazi ili samo mrzimo Židove».

Koristeći najnoviji tragičan i za svjetski mir posebno opasan rat između Izraela i Hamasa u Gazi, u kojem se događaju apsolutno neopravdana, neprihvatljiva i užasna stradanja palestinskih civila, a posebno djece, Jergović bez i malo ograde tvrdi kako smo mi Hrvati antisemiti i da mrzimo Židove. Kao današnji veliki apologet svega što je četničko, Jergović pokušava tu tvrdnju dodatno osnažiti izjavom kako je ono malo Židova koji u Hrvatskoj nisu nestali između 1941. i 1943. godine otišlo u Beograd nakon 1945. godine.

“Tijekom moje diplomatske službe u Melbourneu u više sam navrata javno osudio progon Židova u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu i zadnja mi je pomisao da na bilo koji način relativiziram zločine nad Židovima u vrijeme NDH. Međutim, s druge strane, za nekoga tko želi biti objektivan u cijeloj toj priči, nevjerojatan je Jergovićev pokušaj da u što negativnijem svjetlu prikaže Hrvatsku, te da za one koji su slabije informirani, na lukav način pohvali Beograd kao grad u kojem su Židovi u Drugom svjetskom ratu, i nakon njega, mogli naći sigurno utočište i gdje nisu bili progonjeni. Radi povijesne istine, držim kako je ovdje nužno potrebno Jergovića podsjetiti na izjavu njemačkog generala u Beogradu, Alexandra Lora, koji je već 1942. godine Srbiju proglasio Judenfrei tj. područjem u kojem više nema Židova”, piše Babić u priopćenju.

Prema pisanju jednog portala, na tvrdnju Miljenka Jergovića kako Hrvati mrze Židove reagirao je i ugledni hrvatski intelektualac i borac za ljudska prava dr. Slobodan Lang, koji po ocu potječe iz poznate židovske obitelji iz Vinkovaca. Lang, kako prenosi taj portal, drži kako «mali Jergović piše gluposti». «U Hrvatskoj je antisemitizam vrlo slab», kategorično je izjavio dr. Lang.

Za razliku od drugih zemalja u svijetu, pa i onih koje su u Drugom svjetskom ratu bile u antihitlerovskoj koaliciji, nije antisemitizam vrlo slab samo među Hrvatima u Republici Hrvatskoj. On je slab, ili gotovo i ne postojeći i u izvandomovinskoj Hrvatskoj. U prilog toj tvrdnji želim skrenuti pozornost na blisku suradnju hrvatske i židovske zajednice tj. Hrvata i Židova u Australiji, koja je privukla golemu pozornost i dobila pohvale najviših političkih i društvenih krugova u vrlo uspješnom multikulturalnom australskom društvu, ističe Babić.

Navodi kako je zahvaljujući komunističkim vlastima u Beogradu i Zagrebu, kao i jugoslavenskoj medijsko – diplomatskoj propagandi, koja je uživala nemalu potporu međunarodnih krugova koji su pak čuvali Titovu Jugoslaviju, od 1945. go 1990. godine, u svijetu i bivšoj državi, prevladavalo uvjerenje kako je hrvatsko iseljeništvo zatrovano ustaštvom i antisemitizmom. U tom svjetlu, Hrvati u Australiji bili su prikazivani kao politički najekstremnije i proustaški orijentirane skupine ljudi. Treba reći da su istu ustašku etiketu dobivali i svi drugi Hrvati u Jugoslaviji koji su pokazali i najmanji znak otpora prema komunističko-nacističkoj diktaturi u Jugoslaviji, pa makar se radilo i o ljudima koji su se kao partizani osobno u Drugom svjetskom ratu borili protiv NDH i njemačke okupacije.

Nakon uspostave i međunarodnog priznanja samostalne hrvatske države 1991./1992. godine, došlo je i do pozitivne promjene prema Hrvatima i hrvatskim iseljeničkim zajednicama diljem svijeta. Tako je bilo i u Australiji, ističe bivši hrvatski konzul.

Iako ne preko noći, od ljudi koji su odlični radnici, ali kojih se treba čuvati jer su opasni, Hrvati su u Australiji izlazili iz fabricirane mračne sjene ustaštva i sve više postajali primjer ljudi i zajednice koja daje veliki doprinos jačanju i izgradnji povjerenja i toleranciji u državi s najvećim brojem etničkih zajednica u svijetu, preko dvjesto pedeset.

Suradnja hrvatske i židovske zajednice pozitivan primjer uspješnosti multikulturalnog društva u Australiji

Kao najbolji primjer pozitivnog imidža Hrvata u Australiji navodi  suradnju koju su zadnjih nekoliko godina u Melbourneu, drugom najvećem australskom gradu, ostvarile hrvatska i židovska zajednica. Nakon višemjesečnih priprema, u kojima sam osobno sudjelovao, prvi sastanak predstavnika hrvatske i židovske zajednice održan je 13. studenog 2011. godine u posebno pozitivnom ozračju u sjedništu židovske zajednice u Melbourneu, gdje su domaćini priredili i svečanu večeru za svoje hrvatske goste.

Kroz razne oblike, i uz pomoć Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Melbourneu, uspješna suradnja između dvije zajednice širila se na razna područja. Nekoliko mjeseci nakon prvog službenog sastanka predstavnika hrvatske i židovske zajednice u Melbourne, najviši predstavnici židovske zajednice za cijelu Australiju došli su, 29. travnja 2012. godine na zajedničku večeru s predstavnicima hrvatske zajednice u Centar hrvatske zajednice u gradu Geelongu, u kojem živi oko deset tisuća Hrvata. Bio je to prvi takav susret najviših predstavnika hrvatske i židovske zajednice u prostorijama hrvatskog kluba bilo gdje u svijetu nakon Drugog svjetskog rata, navodi Babić.

Nekoliko dana nakon tog posebno uspješnog susreta najviših predstavnika hrvatske i židovske zajednice u Viktoriji, članovi parlamenta koji su bili nazočni na tom povijesnom događaju dali su službene izjave u Parlamentu Viktorije u kojoj su, između ostaloga, rekli «kako hrvatska i židovska zajednica zaslužuju posebnu pohvalu, jer se radi o izvrsnom primjeru koji pokazuje djelotvornost multikulturalne politike u Viktoriji, čak i u najizazovnijim situacijama». Parlamentarci su pohvalili i diplomatsko djelovanje Generalnog konzulata u Melbourneu, a cijela izjava ušla je u službeni zapisnik Parlamenta, kao trajno svjedočanstvo o uspješnoj suradnji hrvatske i židovske zajednice u Australiji.

U to sam vrijeme bio na dužnosti generalnog konzula Republike Hrvatske i mogu odgovorno reći da od gotovo sto tisuća članova hrvatske zajednice, prvog, drugog i trećeg naraštaja, nisam čuo niti jednu primjedbu na račun suradnje i izgradnje prijateljstva između Hrvata i Židova u Australiji. Dapače, svi su pohvalili tu inicijativu kao jedan od najvećih uspjeha hrvatske zajednice u Australiji, ističe na kraju priopćenja bivši hrvatski konzul Antun Babić.