U svibnju 2022. Marko Gregur vodio je s divljenjem intervju s pjesnikom Milkom Valentom u podcastu „Čit-lit“ Društva hrvatskih književnika koji je poduprlo i Ministarstvo kulture i medije Nine Obuljen Koržinek (HDZ). Tko je Gregur?
> Goranov vijenac oduzet pjesniku koji je opjevao silovanje maloljetnice, a u intervjuima brani pedofiliju
Podsjetimo, Valentu je oduzeta nagrada Goranov vijenac nakon što je šira javnost saznala za njegove stavove o pedofiliji i opusu u kojem je, između ostalog, opjevao silovanje maloljetnice.
U opisu intervjua koji je dostupan na YouTubeu piše: „S njim razgovaramo o tabuima u književnosti, provokativnosti i još koječemu. Povod ovoga razgovora je Valentov novi roman ‘Ledene haljine‘ u izdanju Profila. O romanu govori kritičar Damir Radić, a o Valentu pjesnikinja i glazbenica Zrinka Posavec“.
> Tko su članovi žirija koji su dodijelili ‘Goranov vijenac’ pjesniku koji normalizira pedofiliju?
O izjavi ‘pedaguzi’: To je bilo u negativnom kontekstu
Članak koji donosi informaciju da je Ministarstvo financiralo podcast koji je ugostio Valenta objavio je Telegram. Također, u samom videu u gornjem desnom kutu stoji logo Ministarstva što znači da ga je ono sponzoriralo.
Ispod Telegramovog teksta stoji i reakcija Gregura: „Nakon objave ovog teksta javio nam se Marko Gregur te napomenuo kako je termin ‘pedaguzi’ koristio u negativnom kontekstu.
‘Kad Valent, govoreći o antičkim učiteljima kojima su djeca bili ljubavnici, odnosno koje su iskorištavali, kaže da su bili pedagozi (dakle nešto pozitivno) ja odgovorim da su bili pedaguzi – dakle u negativnom kontekstu, a ne pozitivnom’, kazao je Gregur. Dodao je kako ga je, kad je nastavio u tom tonu prekinuo i kazao da idu na sljedeće teme“, objavio je Telegram.
Tko je Marko Gregur?
Marko Gregur je suvremeni hrvatski pisac, urednik i kulturni organizator rođen 1982. u Koprivnici, autor romana, zbirki priča i poezije te dobitnik važnih nagrada poput Vladimira Nazora i Frica za roman Vošicki.
Njegova su djela prevođena i dramatizirana, a osim književnog rada aktivan je i u organizaciji kulturnih događanja, pri čemu je posebno značajna njegova uloga u Društvu hrvatskih književnika, gdje je 2021. izabran za tajnika i sudjelovao u operativnom vođenju Društva, povezivanju članova i razvoju književnih programa na nacionalnoj razini.
Prema informaciji na Facebook profilu, Gregur sada radi u Hrvatskom društvu dramskih umjetnika. Također, posljednja objava na profilu mu je ona o susretu s Miljenkom Jergovićem. Gregur je napisao: „Bilo nam je lepo u Leipzigu, jes, baš kak piše Miljenko!“
Podsjetimo, Jergović se našao u sukobu s dijelom „LGBT“ zajednice koja se usprotivila nagradi Valentu, poput „transrodne“ Espi Tomičić. Jergović je branio članicu žirija Dortu Jagić koja je branila dodjeljivanje nagrade Valentu. Na svom je Facebook profilu njezine kritičare nazvao „nečitateljima“ i pohvalio ju kako je „ostala pri vlastitom estetskom sudu, procijenivši da od nagrađenog pjesnika ne prijeti veća opasnost po djecu i ćudoređe“.
U vezi slučaja Valent koji je potresao književnu scenu u Hrvatskoj, Gregur se za razliku od prijatelja Jergovića nije javno očitovao na svom Facebooku.
> Od Štulhofera, preko Jurin do Valenta: Tko smije ‘destigmatizirati’ pedofiliju?
Biografija i privatni život
Krajem 2023. izabran je u Programsko vijeće HRT-a. Tom je prilikom priložio i svoju biografiju u kojoj na početku ističe kako je završio stručni studij poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, preddiplomski stručni studij odnosa s javnošću i medija na Vernu, specijalistički diplomski studij međunarodnih odnosa i diplomacije na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu te sveučilišni diplomski studij novinarstva na Sveučilištu Sjever.
U toj biografiji iz 2023. stoji i kako je doktorand na Odjelu za komunikologiju, medije i novinarstvo Sveučilišta Sjever.
Jedan je od pokretača i glavni urednik časopisa za književnost Artikulacije, te urednik hrvatske književnosti u Vijencu. Urednik je i dvadesetak knjiga. Naveo je i članstvo u Kulturnom vijeću za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost Ministarstva kulture i medija. Pokrenuo je i nakladničku kuću Neolit.
Na privatnom polju, za Gloriju je otkrio kako je sa suprugom dugo pokušavao dobiti djecu.
Magazin piše: “Spisatelj koji je u svom romanu ‘Mogla bi se zvati Leda‘ opisao kroz što je sa suprugom Martinom prolazio tijekom bezuspješnih pokušaja potpomognute oplodnje, otkriva kako su posvojili djevojčicu i dječaka i ostvarili želju za roditeljstvom.”
> Polšak Palatinuš: Queer šutiranje ‘starog konja’ Valenta
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.