Petak, 21 ožujka, 2025
17.8 C
Zagreb
Pratite nas:
TKO DIŽE CIJENE?

Bakić: Koje su stvarne marže trgovačkih lanaca?

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski matematičar i poduzetnik Nenad Bakić objavio je na svojem Facebook profilu analizu trgovačkih marža u Hrvatskoj, i to na primjeru “jednog lanca u domaćem vlasništvu”. Bakić je zaključio kako međunarodni trgovački lanci, ako ih uspoređujemo s računovodstvenim sposobnostima naših lanaca, ispadaju poprilično nesposobni.

>Bakić napravio analizu cijena hrane i pića u posljednje 4 godine: Jeste li iznenađeni?

U nastavku prenosimo njegovu analizu u cijelosti:

Stvarne marže trgovačkih lanaca

– Gledam ovu javnu diskusiju/svađu oko marži trgovačkih lanaca i ne vjerujem: ”Toliko površnosti, muljanja, zaključivanja na osnovi jednog parametra – loše koliko i pokušaji epidemioloških izračuna Rudana, Cecka, Štagljara ili Čičin-Šaina (vidite u komentarima).

Evo primjera jednog od vodećih lanaca, u domaćem vlasništvu:

U 2023. je imao neto dobit od 5,8%, ali kad bi se nabavni popusti umjesto u prihode prikazivali kao smanjenje ulaznih cijena (što u stvarnosti jesu), skočili bi na boljih 6,4%. Usporedimo li to s uobičajenom neto maržom jednog od najvećih i najboljih lanaca u EU (za koji imamo javne podatke), ovo je već SJAJNO. Carrefourova neto marža je bila između 0,91% i 1,99% proteklih 5 godina. Čestitke za naš lanac!

Sad pogledajmo neke druge jako zanimljive stvari. Naš lanac amortizira građevine (najveći dio imovine) u 10 godina. Zamislite da svoj stan amortizirate u 10 godina tako da on svake godine izgubi 10% vrijednosti i nakon 10 godina više ne vrijedi ništa! Carrefour to radi u 40 godina (uobičajenih 2,5% godišnje). Učinak toga je:

– značajno manja iskazana dobit: kad bi amortizirao kao Carrefour, i uz gornju modifikaciju, neto dobit bi već bila oko 9%!

– značajno manji plaćeni porez

– značajno povećan tok novca (inače, kompanija ostvaruje značajno veći i operativni tok novca nego što bi se to činilo na osnovi dobiti, pa tako brzo smanjuje dug – sjajno im ide!)

>Nenad Bakić upozorio na demografski kolaps i povezao ga s tržištem nekretnina

Koliki su prihodi od prodaje, poslovni prihodi, prihodi od popusta?

I možda najzanimljivije: marže. Marža je koliko se zaradi u cijeni na polici, a markup je koliko se zaradi na ulaznu cijenu. Ako trgovac zaračuna 20 kuna na ulaz od 100, to je markup 20%, ali marža 16,67% (= 20/120).

Nominalni markup u ovoj kompaniji je stalno rastao od 2020. do 2023. – s 22,8% na 30,2%. Robu koju su kupovali za 100 su u prosjeku prodavali za 130,2. Međutim, u stvarnosti je ovo daleko od istine! Naime, osim prihoda od prodaje, postoje i ostali poslovni prihodi, u kojima dominiraju prihodi od popusta, casa sconti, superrabati itd. A to je ustvari koliko su smanjene nabavne cijene robe da se dođe do cijena koje su stvarno plaćene!

Oni se, dakle, dodaju ukupnim prihodima.

Dakle, zamislite:

1. Nešto biste trebali platiti 100 i prodati za 130.

2. Netko vam da popust od 12 (to su razmjeri) i po računovodstvenim standardima ne pišete da ste kupili po 88 i prodali po 130, nego pišete da ste kupili po 100 i prodali po 130 i ostvarili “ostalih prihoda” 12.

3. A u stvarnosti ste kupili po 88 i prodali po 130. Vaš markup je zapravo 130-88 = 42 ili u %: 42/88 = 47%.

No, stvarni markup u našoj kompaniji je zapravo bio 49%. Čestitamo! Nekako slutim da je 2024. i veći, samo nemamo podatke.

I dolazimo do još jedne stavke: od koga taj lanac kupuje robu? Možda dio kupuje preko povezane kompanije u kojoj također ostaje dio marže? To ne znamo.

>Bakić predlaže da država građanima vrati novac od covid testova: Sada kada je svakoj budali jasno

Međunarodni lanci

Jedan od najvećih međunarodnih lanaca koji posluje kod nas je baš “nesposoban” u odnosu na naše: samo 0,5% dobiti i markup od 35%. Zanimljivo, nema “ostalih prihoda” od popusta. Hmmm… zar nemaju popuste ili drugačije iskazuju? Meni se ovo čini više fer iskazivanje. Ali ovdje dolazimo do transfernih cijena i nekih drugih stvari, o kojima radije ne bih. Iako nekako slutim da su konkurentni, da ih ne pobjeđuju tek tako ovi naši.

U svakom slučaju, uvozne cijene hrane su u zadnje 4 godine porasle kod nas 10% više nego u prosjeku EU. O tome pogledajte u komentaru, napisao je Bakić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci