Banac u Dujmovićevoj emisiji: Za lustraciju, temeljitu, povijesnu reafirmaciju zatajenih stvari, nikad nije kasno

Foto: snimka zaslona

Gosti Tihomira Dujmovića u emisiji ‘Iza zavjese’ bili su prof. Josip Kregar i prof. Ivo Banac.

O Hudoj jami

“Huda jama je bila stratište, pobijeni su ljudi bez suđenja i pitanja da li su nešto krivi. Izvjesno je da je to nešto što se nakon dugogodišnjeg skrivanja probilo u prvi plan. Otkrivanje takvih stvari zvuči poput katarze – otkrivanje stvari koje su bile skrivane u obiteljske krugove. Reakcija hrvatske Vlada bila je primjerena, prikazi su bili dobri, samo bi volio da se takvo jedinstvo pokaže bez obzira tko se u jamama našao. U jamama su završavali ljudi zbog ovog ili onog režima. Treba imati na umu da je prošlo 70 godina i da nećemo razmišljati gdje je i na kojoj strani krivnja. Potrebno je prepustiti povjesničarima da rade, a političari se trebaju okrenuti sadašnjosti”, rekao je prof. Kregar, koji smatra da je šteta što nije u Mariboru bio prisutan nitko od ljevičara, usporedivši to sa “sramotom u Jasenovcu”.

“Radi se o jednom sustavu koji je krenuo iz Rusije 1917. godine i po njemu su se likvidirali stvarni ili mogući politički protivnici. Ovo što se dogodilo u Hudoj jami je samo jedan dio sličnih likvidacija na području cijele Jugoslavije 1944. i 1945. godine, u nekim slučajevima i ranije. Gdje god su ulazile jugoslavenske postrojbe one su likvidirale one koji su se nalazili na njihovom popisu”, objasnio je prof. Banac i dodao: “Moramo govoriti o sistemu likvidiranja neprijatelja jer to je suština komunističkih zločina koji imaju sve karakteristike kao i ustaški zločini. Moramo se suočiti i sa jednima i sa drugima. Prava povijest neće ništa sakriti, ali moramo ukloniti sve što podsjeća na poštivanje onih koji su u jednom trenutku posegnuli i za masovnim zločinima.”

“Čini mi se da je kraj Drugog svjetskog rata predstavljao opijenost pobjedom u kojoj je političkim moćnicima sve izmaklo iz kontrole i prepustilo se načelu osvete. Ono što se događalo, događalo se ne samo prema političkim neprijateljima nego prema mnogim ljudima koji su predstavljali raniji sistem”, smatra Kregar.

“Roman Leljak govori dokumentirano o 140-150 tisuća ubijenih Hrvata u slovenskim jamama. To statistički odgovara bacanju dvije atomskih bombi od strane komunističkih vlasti po Hrvatima. Možemo li nakon svih ovih informacija koje se skrivaju 70 godina zadržati ista stajališta o Titu, antifašizmu tog tipa, uključujući i Trg žrtava fašizma, ili je vrijeme da zakoračimo u novu povijest da se jednako odmaknemo od dva totalitarizma. Možemo li i dalje živjeti kao da se ništa nije dogodilo?”, pitao je Dujmović.

“Imali smo bratoubilački rat, ne samo sistem koji je bio zasnovan na Titovoj ulozi, nego sistem koji je doveo do toga da su se dijelile obitelji, da se jedno područje dizalo protiv drugoga. Povijest nije ono što određuje budućnost”, smatra Kregar koji nije za promjene naziva trgova i ulica i kaže kako gradovi koji su to činili su zapušteni, a oni u kojima se to nije radilo – blistaju i cvjetaju.

“Ako se imena ne budu mijenjala od onih koji ih moraju mijenjati, ako ostavite simbole izazivate jednu vrstu revolta. Treba skinuti fašističke i komunističke jednako i završiti s tom pričom”, kaže Banac.

“SDP jest povezan s Komunističkom partijom Hrvatske u kontinuitetu i taj kontinuitet nije prekinut ni 1989. godine. Zašto je tako, to ne mogu odgovoriti. Trebalo je sve prekinuti i pokrenuti nešto novo. Svako insistiranje na jugoslavenščujućim internacionalizmima može biti kobno za svaku hrvatsku ljevicu, ako želi biti hrvatska. To moraju popraviti, a ne to raditi kako je to radio Milanović zadnjih 5-6 mjeseci”, smatra on.

Zakon o lustraciji

Dujmović je napomenuo da kad god je dolazio SDP-na vlast zatvaran je Ured za istraživanje komunističkih zločina. Zanimalo ga je od kud ta potreba za skrivanjem povijesti, a ne otvaranja.

“SDP je dolazio na vlast samo zato što je nastala društvena situacija da se glasuje protiv, a ne za. Zašto se SDP nije uspio transformirati 90-ih, to je jasno. Postoji stanoviti kadrovski i personalni diskontinuitet između partije u 80-ima i onoga što je SDP vodio i tko je vodio SDP kroz 90-e. To nisu isti ljudi, napravljen je oštar rez i razlika. To je bila Račanova politika i on je u tome bio uspješan, imao je snage naglasiti razliku”, rekao je Kregar.

“Lustracija je nešto što je sada u većoj mjeri manje potrebno nego 90-ih godina. Ljudi koji bi padali pod udar lustracije su oni koji su prošli svoj radni vijek, a neki i životni vijek. Ono što je bitno je da bi se u tome mogla prepoznati neka vrsta loše savjesti ili zatvorenosti prema prošlosti, ali lustraciju nisu onemogućavali samo u SDP-u”, ističe Kregar.

“Ako doista ima ljudi koji su bili dio represivnog aparata, poput Perkovića i takvih, van s njima. Kad je riječ o nastavnicima koji su radili unutar strukture Udbe to treba van i za to nikad nije kasno. Što se tiče šireg smisla lustracije – to znači temeljitu, povijesnu reafirmaciju stvari koje su bile godinama zatajene”, kaže Banac.

Posjet Plenkovića BiH

“Kad je Josipović išao u Sarajevo rekao je da su za ratna stradanja u BiH krive različite politike. Nije rečeno da je isključivo kriva srpska agresija”, rekao je Dujmović.

“Čini mi se da je to ocjena koja prevladava u BiH. Vidljivo je da se politika prema BiH promijenila – želi se zadržati integritet. Oni koji žele razbiti BiH su oni u Republici Srpskoj. Čini mi se da zaoštravanje odnosa između Hrvata i Bošnjaka ne ide dobro, da je potrebna katarza”, ističe Kregar koji smatra da Hrvati iseljavaju i pod pritiskom srpske agresije i da je u Hrvatskoj nastupilo razdoblje sigurnosti.

“Nema dvojbe da je velikosrpska politika bila pokretač agresije na Bih, ali i druge politike su doprinijele. Ne možemo razumjeti problem Stoca ako ne razumijemo stvari koje su se tamo dogodile 1993. godine”, kaže Banac.

“Činjenica je da Hrvati nestaju, od konstitutivnog naroda postaju manjina, Zagreb ne radi ništa, a ima enormnu obvezu učiniti nešto jer je potpisao Dayton i potpisao Hrvatima da imaju ovako živjeti. Mislim da je odgovornost Zagreba za Hrvate u BiH nemjerljiva”, istaknuo je Dujmović.

“Onda trebamo pokrenuti reviziju Daytona, ali nažalost to nitko ne želi. To ne želi europska politika, američka, a nisam siguran da to želi i hrvatska politika”, dodao je Banac.

‘Ustaška zmija’

O izjavi Josipovića da je “ustaška zmija još uvijek živa u Hrvatskoj”, Kregar je rekao da to treba staviti u kontekst gdje je to rekao i kome i da li je trebao pojednostavniti do te mjere.

“Mislim da je to bila velika pogreška jer se sa Izraelom ne može na taj način razgovarati. Oni znaju kakva je situacija u kojoj sredini. To nije točno, koristi se za razne političke svrhe u strukturama vlasti u Hrvatskoj, onako kako pojedinim ljudima poput Josipovića odgovara. Postoji nerazumijevanje što je bila NDH. Ja na NDH gledam na isti način kao na Socijalističku republiku Hrvatsku, kao jedne satelitske tvorevine koja nije predstavljala puninu nezavisnosti hrvatskog naroda i puninu nezavisnosti koju narod može ostvariti u svojoj državi. To nije bila hrvatska država, kao što ni ovo pod komunistima nije bila Hrvatska. Ako to ne shvatimo, nismo ništa shvatili i ne možemo govoriti što se dogodilo 1991. godine”, kaže Banac.

NOB ili Domovinski rat

“Na čemu počiva Hrvatska država, na NOB-u ili na Domovinskom ratu”, pitao je Dujmović Kregara koji to smatra krivim pitanjem.

“Hrvatska nema nešto u što bi svi vjerovali. Nemamo ništa na što bi se mogli svi pozivati nego insistiramo na podjelama”, dodao je.

“Mislim da nema dileme da je Hrvatska nastala na Domovinskom ratu i mislim da je to točka sporenja u Hrvatskoj i da je Zlatko Hasanbegović postao zvijezda hrvatske političke scene jer je na glas rekao rečenicu da je Hrvatska nastala na i u Domovinskom ratu”, komentirao je Dujmović.

“Ne vidim kako je NOB nešto što je nužno doprinijelo ostvarenju hrvatske državnosti”, kaže Banac.

“Domovinski rat nitko ne dovodi u pitanje kao jedan od temelja nastanka neovisne hrvatske države”, komentirao je Kregar.

O migrantima

“Ne vjerujem da će ikada doći u Europskoj uniji do jedinstva svih oko vanjskopolitičkih pitanja. Moramo se voditi vlastitim interesima, koji neće biti usmjeren udaljavanju Hrvatske od zajedničkih interesa”, smatra Banac.

“Cijeli europski projekt je u velikoj krizi, dolazi do mrvljenja Europske unije”, kaže Banac.

“Mislim da je Mađarska pogriješila s referendumom, dobili su crne mrlje”, dodao je.

“Postoji kontinuitet pametne politike u hrvatskoj politici prema migrantima”, smatra Kregar.

“Svaka država mora kontrolirati svoje granice”, odgovorio mu je Banac i rekao da se to mora na neki način zaustaviti.

Ina-MOL

“Cijela rasprava oko Ine je besmislena. Ako je Ina strateška firma onda učinite sve da se ona vrati u hrvatsko vlasništvo”, ističe Banac.

“Sada bi Mađari prodali kad su sve što je vrijedilo izvukli”, kaže Kregar koji smatra da je arbitraža neizvjesniji put .

Američki izbori

“Nisam više siguran da će Trump izgubiti nakon nove vijesti o Hillary Clinton. Teško je reći, Amerika je duboko podijeljena. Republikanska stranka ne može više funkcionirati kao do sada, demokratska stranka je također poljuljana”, kaže Banac.

“Činjenica je da su Amerikanci pred izborom dva kandidata koji imaju svoje velike mane”, zaključuje Kregar.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr